SAD je pozvao Kinu da javno objavi imena ubijenih, zatvorenih i nestalih tijekom slamanja prosvjeda koje su 1989. na i oko pekinškog Trga Tiananmen (Trg nebeskog mira) predvodili studenti, kazao je američki državni tajnik Mike Pompeo čije riječi u ponedjeljak prenosi Reuters.
Kineska vlada je 4. lipnja 1989. na prosvjednike poslala tenkove i nikada nije objavila broj žrtava. Procjene udruga za ljudska prava i očevidaca kreću se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi.
Krvava intervencija kineskih snaga sigurnosti na Tiananmenu je i dalje tabu u Kini, a 29 godina kasnije je i dalje kamen spoticanja u odnosima Kine i brojnih zapadnih zemalja.
U priopćenju od nedjelje navečer, Pompeo je kazao da se prisjeća "tragičnog gubitka nevinih života".
"Kao što je Liu Xiaobo napisao u svom govoru 2010. povodom dodjele Nobelove nagrade za mir, koju je primio u odsutnosti, 'duhovi 2. lipnja još uvijek nisu otišli na počinak' ", kazao je Pompeo, aludirajući na kineskog disidenta koji je preminuo prošle godine u zatvoru.
"Pridružujemo se međunarodnoj zajednici u pozivu kineskoj vladi da u potpunosti objelodani imena ubijenih, zatvorenih ili nestalih", poručio je Pompeo.
Očekuju se tisuće ljudi na obilježavanju obljetnice
Očekuje se da će se u Hong Kongu na obilježavanju godišnjice okupiti više desetaka tisuća ljudi.
Kineska Komunistička partija više uopće ne spominje događaje na Tiananmenu kako bi pomogla kineskom društvu da krene naprijed i to uspješno čini, napisao je u nacionalističkom tabloidu Global Times glavni urednik Hu Xijin.
Nobelovac Liu Xiaobo 2009. je osuđen na 11 godina zatvora zbog "poticanja na subverziju državnih vlasti" nakon što je kao suautor sudjelovao u izradi Povelje 08, dokumenta što ga je 2008. potpisalo 300 intelektualaca, kojim se poziva na demokratsku i pravnu državu u Kini, jednostranačkoj zemlji kojom vlada moćna Komunistička partija.
U lipnju 2017. je pušten iz zatvora i prebačen u zatvorsku bolnicu nakon što mu je dijagnosticiran rak jetre u terminalnoj fazi.
Nobelovu nagradu dobio je 2010. za "dugu nenasilnu borbu za temeljna ljudska prava u Kini", kako je tada obrazložio norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade. Dolazak na dodjelu nagrade bio mu je onemogućen.
U redovitom godišnjem pismu, Majke Tiananmena, koje predstavljaju obitelji ubijenih, ističu da ih vlada ne prestaje ignorirati u njihovim zahtjevima da se očituje o tom pokolju.
"Tako moćan aparat diktature proletarijata nas se boji: nas starih, bolesnih, najslabijih i najranjivijih u društvu", napisale su Majke predsjedniku Xi Jinpingu.