Foto:scx.hu
IZVJEŠĆE koje je danas objavio Europski revizorski sud (Sud) ukazuje na to da dvije trećine projekata gradskog prijevoza koji su sufinancirani strukturnim fondovima EU-a nije dovoljno iskorišteno. Nedostatci u osmišljavanju projekta i neprikladna politika mobilnosti utvrđeni su kao dva glavna čimbenika koja su tome doprinijela, priopćila je Europska unija.
Dvije trećine projekata nema dovoljan broj korisnika
"Većina je revidiranih projekata provedena u skladu s planovima te je zadovoljila potrebe korisnika. Međutim otkrili smo da je iskorištenost pruženih usluga znatno ispod zadovoljavajuće razine, s obzirom na to da je u dvije trećine projekata broj korisnika bio manji od očekivanoga. To također znači nedovoljnu uspješnost u smislu gospodarskih i socijalnih koristi, kao što su smanjenje razine zagađenja i preopterećenosti prometnica,“ navela je Iliana Ivanova, članica Suda odgovorna za izvješće.
"U ovim vremenima proračunskih ograničenja, svakim eurom koji je potrošen iz europskog proračuna treba bi se pružiti djelotvoran odgovor na utvrđene potrebe. U tom smo kontekstu za Komisiju izradili pet konkretnih preporuka čiji je cilj povećati kvalitetu i poboljšati rezultate budućih projekata. “ dodaje Ivanova.
Analizirano 26 projekata u pet zemalja
Revizori EU-a analizirali su uspješnost 26 projekata vezanih za javni gradski promet u 11 gradova u pet država članica. Revizorski se tim za svaki projekt sastao s dionicima koji su bili uključeni u provedbu revidiranih projekata.
Revizori su, navodi se u priopćenju, također obavili i fizičke posjete sufinanciranim objektima te centrima za operativne poslove i održavanje. Utvrdili su da su precijenjen broj korisnika i nedovoljna koordinacija među različitim načinima prijevoza, politika parkiranja te nepostojanje planova za gradsku mobilnost doprinijeli nedovoljnoj iskorištenosti projekata.
EU u pravilu financira do 85% prihvatljivih rashoda projekta
Očekuje se povećanje udjela europskog stanovništva koje stanuje u gradskim područjima sa 73 % u 2010. godini na 82 % do 2050. godine. U međuvremenu europski gradovi lokalnim politikama mobilnosti trebaju poboljšati mobilnost i smanjiti preopterećenost prometnica, učestalost nezgoda i zagađenje. Europski fond za regionalni razvoj i kohezijski fond sufinanciraju projekte vezane za gradski promet u prihvatljivim regijama država članica.
Doprinos EU-a projektima vezanima za gradski promet obično predstavlja do 85 % povezanih prihvatljivih rashoda. EU je za razdoblja od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. godine za gradski prijevoz dodijelio financijska sredstva u iznosu od 10,7 milijardi eura, odnosno redom 2,9 milijardi eura i 7,8 milijardi eura. Ovim se projektima gradovima pružila pomoć pri uvođenju gradskih prijevoznih sredstava kao što su podzemne željeznice, tramvaji i autobusi.