Foto: Facebook
IZBJEGLIČKA kriza glavna je tema u europskim i hrvatskim medijima već tjednima. Potresne slike koje pristižu iz Makedonije, Mađarske, Srbije i Italije nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Dok Europska unija traži odgovor na krizu, dio hrvatske javnosti podiže glas te upućuje apel vladajućima da se aktivnije angažiraju oko rada na rješavanju problema. Na goruće društveno pitanje za Soundset Ragusu osvrnuo sedubrovački biskup Mate Uzinić.
"Vjerujem da se pitanje bi li trebali primiti ljude koji su u nevolji ne bi se trebalo uopće postavljati. Pri tom se treba sjetiti da smo i mi bili u nevolji i da su nas drugi primili. Pravo je pitanje kako ih primiti, a ja na to teško mogu dati najbolji odgovor. Mislim da bi sve izbjeglice koji već kucaju na naša vrata trebalo primiti i omogućiti im sve što je potrebno da mogu normalno živjeti u sigurnosti jer oni bježe od nesigurnosti. Mi smo svi pozvani da sa svoje strane napravimo ono što možemo. Što se tiče drugih koji će sigurno dolaziti smatram osobno da je bolje situaciju rješavati u njihovim domovinama i napraviti sve da oni razlozi koji su ih potaknuli da moraju otići iz svoje domovine nestanu i da se mogu mirno vratiti i nastaviti život u svojoj domovini. To je za sve nas najbolje rješenje", rekao je Uzinić.
"Premda se nama kao većinom katoličkoj zemlji može svidjeti ideja prema kojoj bi neke zemlje primile samo kršćane, smatram da je to loša ideja i zapravo napast. Mi ne smijemo dijeliti ljude prema tome kojoj vjeri pripadaju već prema tome jesu li potrebni ili nisu. Ovi su potrebni, a to je ujedno krivnja i same Europe", dodaje.
"Ne smijemo biti zatvoreni"
Uzinić je komentirao i izjave pape Franja o tome kako "svi oni koji odbijaju primiti izbjeglice, kao da su počinili ratni zločin".
"Papa jest po tom pitanju jasan. Između ostalog pozvao je nas u Crkvi da prostore koje imamo ne iznajmljivamo i ostavljamo praznima već ih namijenimo onima koji su potrebni. Dubrovačka biskupija će još razmisliti na koji način može svoje prostore, u slučaju potrebe, staviti na raspolaganje onima koji su potrebni i koji kucaju na naša vrata. Ne smijemo biti zatvoreni i procjenjivati tko nam je bližnji po raznim kriterijima. Jedini kriterij je, je li taj bližnji u potrebi, a to nam treba biti poticaj da sa svoje strane napravimo sve što možemo i kao ljudi te još više kao kršćani, jer smo kao kršćani pozvani na više", rekao je za Soundset Ragusu.
Uzinić ističe kako ne bismo trebali suditi o tome koga prihvatiti, a koga ne.
"Teško nam se staviti u njihovu situaciju. Ne smijemo ljude gledati kroz predrasude, trebamo ih upoznati i susresti se s njima, a vjerujem da bi tada imali drugačije mišljenje. Zašto i što znači boriti se, teško je zaključivati iz naše perspektive. Mi ne možemo najbolje shvatiti njihovu situaciju kao što ni drugi narodi nisu najbolje shvaćali nas u vrijeme rata na ovim prostorima. Ipak, ne smijemo dozvoliti da nam to bude blokada u pomoći ljudima. Ne vjerujem da je rješenje da ostanu stanovnici Europe, već im trebamo pružiti sve što im treba dok se situacija riješi i da se tada mogu vratiti u domovinu.
"Ne smijemo zaboraviti moliti kako za ljude"
Nažalost ne samo u Siriji nego i u drugim zemljama Bliskog istoka situacija je takva da više nitko nije siguran, ne želim stvarati teorije zavjere, ali smatram da i Zapad ima poprilično udjela u tome. Kad je u pitanju sama Sirija, iz osobnog iskustva i razgovora s nekim sirijskim biskupima još od prije nekoliko godina, mogu reći da su svi oni bili protiv intervencije koju je Zapad u Siriji napravio stajući na stranu onih koji su željeli srušiti trenutnu vlast, jer se time izgubila potrebna sigurnost koju su kršćani vidjeli u vlasti koja je do tada štitila njihova prava. Nakon što se dogodilo opredjeljenje, za nikoga više život u Siriji nije siguran", sitče, osvrćući se i na mogućnost financijske pomoći izbjeglicama koji su na području Srbije.
"Pokušat ćemo vidjeti možemo li preko Caritasa osigurati financijsku pomoć za izbjeglice koje su već sada na području Srbije. Naravno, ne smijemo zaboraviti da puno možemo pomoći svojom molitvom. Ne smijemo zaboraviti moliti kako za ljude koji su na putu prema Europi, tako i za nas koji bi ih trebali primiti te za one od kojih bježe da postanu prije svega ljudi, a onda i sve ono drugo što trebaju biti", zaključuje.