Foto: Guliver Image / Getty Images
Reding je zajedno s predsjednikom EK Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom Štefanom Fueleom još u petak obavijestila čitav kolegij povjerenika da Hrvatska krši odredbe o europskom uhidbenom nalogu. Predložila je da se Hrvatskoj uvedu sankcije, što su europski povjerenici prihvatili.
Kolegij povjerenika je prijedlog Reding da se Hrvatskoj nametnu sankcije prihvatio jednoglasno. To znači da je ruku "za" digao i jedini hrvatski povjerenik pri Europskoj komisiji Neven Mimica, donedavni potpredsjednik vlade Zorana Milanovića.
Procedura za pokretanje sankcija mogla bi biti pokrenuta već tijekom ovog tjedna, o čemu će pismeno biti obaviještene sve zemlje članice Europske unije. Hrvatska se od sankcija, poručuju iz Europske komisije, može spasiti isključivo ako promptno i bez daljnjeg odugovlačenja promijeni "lex Perković".
Premijer Milanović je objavu vijesti o pokretanju sankcija dočekao na prezentaciji strategije obrazovanja u Vladi. Nije imao nikakvih komentara; samo se ustao i otišao bez riječi.
Kakve nam sankcije prijete?
Tvrdoglavost Zorana Milanovića oko famoznog "lex Perkovića" Hrvatsku bi tako mogla skupo koštati. Iz Europske komisije još prošlog tjedna stigle su informacije da će Reding tražiti sankcije u skladu s člankom 39. ugovora o pristupanju.
Iako se još ne zna kakve će konkretno sankcije biti nametnute Hrvatskoj, iz Europske komisije odavno je potvrđeno da bi moglo doći do uskraćivanja novca iz europskih fondova, ali i do blokiranja hrvatskog pristupa šengenskoj zoni.
Iz službenih izvora o konkretnim sankcijama, niti koliko će one Hrvatsku koštati, još nije bilo govora. HRT je, međutim, u srijedu objavio da, pozivajući se na svoje izvore, da će se sankcije odnositi samo na područje pravosuđa i unutarnjih poslova, što bi značilo da će se Europska komisija ograničiti na usporavanje ulaska Hrvatske u šengensku zonu.
"Lex Perković" što prije uskladiti s europskim pravilima
Podsjetimo, ministarstvo pravosuđa u četvrtak je poručilo kako bi se izmjene "Lex Perkovića" mogle naći na sjednici Vlade već idući tjedan, no stupile bi na snagu u tek srpnju iduće godine. U Bruxellesu time nisu zadovoljni.
Glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly u petak je podsjetio da je Reding tražila da se se uhidbeni nalog brzo uskladi s europskim pravilima. "Dakle, brzo nije povezano s određenim datumom ali mislim da na svim jezicima to znači što je prije moguće", rekao je Bailly.
Sve zbog Josipa Perkovića
Problem je nastao nakon što je Milanovićeva vlada netom prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju donijela zakon kojim propisuje zastaru za kaznena djela počinjena prije 2002. godine. Premijer je pokušao objasniti da takvom odredbom od progona pokušava zaštititi hrvatske branitelje, ali zakon je kolokvijalno odmah prozvan "lex Perković", s obzirom da se njime onemogućava izručenje Josipa Perkovića, kojeg Njemačka traži zbog ubojstva Stjepana Đurekovića.
Potpredsjednica EK Reding odmah je upozorila Vladu da takav zakon ne može proći, na što je Milanović odgovorio agresivnom retorikom. Uskoro se međutim morao povući, te kazati da će "lex Perković" ipak biti promijenjen i usklađen s europskim pravilima. No, Europskoj komisiji odugovlačenje ovog pitanja nije prihvatljivo.
"Znate da prema pristupnom ugovoru Komisija ima obvezu provjeriti primjenjuje li zemlja pristupnica poput Hrvatske sva pravila na koja se obvezala. Odgovornost Komisije je da to provjeri. Cijela će Komisija to provjeriti i predsjednik Komisije vrlo je jasno rekao da ćemo iskoristiti sve svoje ovlasti bude li potrebno", najavila je Reding u petak.
Čini se njene da prijetnje ipak nisu bile isprazne, kao što je tvrdio SDP.