Foto: Hina
GLINA uskoro postaje energetski neovisniji grad, jer u ožujku treba biti puštena u rad kogeneracijska elektrana "BE TO Glina", za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.
BE TO Glina dio je tamošnjeg Drvnog centra Glina, u sastavu zagrebačke Šerif grupe, a u projekt energane uloženo je 40 milijuna kuna i 15-tak milijuna za gradnju interng toplovoda i ostalu infrastrukturu. Projekt se financira sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Splitske banke, uz 25-postotni udjel Drvnog centra, a uz to je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao u financiranju izgradnje suvremenog elektro-filtera.
Energana je snage od 1,2 MWe (megavata električne energije) i 4,5 MWt (toplinske energije), a već bi se iduće godine u neposrednoj blizini trebala graditi još jedna kogeneracijska elektrana. Ta bi nova elektrana bila snage oko 5 MWe i 15 MWt, a prvenstveno bi poslužila za proširenje kapaciteta za sušenje drva i za budući pogon više finalizacije proizvoda za industriju namještaja, što će, kako se očekuje, rezultirati i novim radnim mjestima.
BE TO Glina će Drvni centar opskrbljivati toplinskom energijom za sušare, parionice i vlastito grijanje, a od iduće sezone grijanja toplinsku će energiju preuzimati i Kaznionica Glina te najvjerojatnije sve školske, zdravstvene i druge ustanove u Glini.
Na elektrani rade hrvatske tvrtke
Na elektrani rade zagrebačka Tvornica parnih kotlova TPK EPO, kao glavni izvođač, Tvornica turbina Karlovac (TPK), kao preferirani izvođač za strojarnicu, PHB za automatiku i elektromotorni razvod iz Zagreba, dok je glavni projektant Leko biro iz Slavonskog broda.
Direktor TTK-a Damir Schiller rekao je za Hinu da su u protekle četiri godine sa svojih 15 inženjera razvili proizvodnju manjih parnih turbina, što im je kroz jedno dulje razdoblje u proizvodnji uzelo oko trideset posto tvorničkog kapaciteta. To pokazuje da im je projekt značajan, jer, prema njihovim saznanjima, postoji interes za oko 60 takvih projekata samo u Hrvatskoj, u regiji i znatno više.
Rasklopište za predaju struje u elektroenergetski sustav HEP-a radio je PHB automatizacija iz Zagreba, a uz taj elektromotorni razvod njihova je i sva automatika.
Krešimir Mandić, komercijalni direktor TPK EPO i voditelj projekta izgradnje kaže da njihova energetsko procesna oprema radi diljem svijeta, njihov sličan kotao na biomasu radi u elektranama od Filipina do Južnoafričke Republike i cijele Europe, ali ne i cijela postrojenja.
Kao tvrtka premali smo da bismo bili prihvaćeni kao glavni izvođač na elektranama, ali ovo nam daje referencu da ubuduće možemo dobivati i poslove glavnog izvođača cijelog kogeneracijskog postrojenja ove veličine. Inače, referencu kao izvođači imamo i za trostruko snažniju kogeneracijsku elektranu, onu u Strizivojni u Slavoniji, rekao je Mandić.
Energana je dio drvne industrije sa 210 radnika, koja treba toplinu za sušare i parionice kroz čitavu godinu, a investitor je privatna obiteljska kompanija Šerif grupa.
Direktor BE TO Glina Amor Barakovi kaže da u kogeneracijskoj elektrani novac 'leži' u prodaji struje HEP-u, a toplinska energija je važna u proizvodnom procesu, posebno za buduću investiciju, gradnju 24 sušare za građu te pogona za finalizaciju proizvoda.
Već smo razvili interni toplovod preko centralne toplinske stanice, a višak toplinske energije ići će dalje prema gradu, kad završimo i vanjski toplovod, što će koštati 10 milijuna kuna, rekao je Baraković.
BE TO Glina grijat će i Kaznionicu
Naime, nedavno su ministar pravosuđa Orsat Miljenić i direktor Drvnog centra Glina d.o.o. Elmor Baraković potpisali Ugovor o opskrbi toplinskom energijom kompleksa poslovnih zgrada Kaznionice u Glini, odnosno za zagrijavanje radnog i boravišnog prostora te za sanitarnu toplu vodu.
Ugovor podrazumijeva da će Drvni centar Glina izgraditi toplovod od svoje energane do toplinske stanice Kaznionice, priključiti se i opskrbljivati Kaznionicu toplinskom energijom kroz idućih deset godina i to po cijeni koja će trajno biti 15 posto niža od cijene toplinske energije iz lakog loživog ulja.
Kako je Hini potvrđeno iz Ministarstva pravosuđa rok za realizaciju Ugovora je osam mjeseci, uz uvjet da Drvni centar Glina ishodi nakon izgradnje toplovoda i drugu potrebnu dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom, a ne bude li tako Ugovor se smatra raskinutim.
Ministarstvo pravosuđa prepoznalo je opće prednosti sklapanja Ugovora, niže troškove grijanja i potrošnje tople vode, smanjenje troškova održavanja postojećeg sustava, smanjenje emisije ugljičnog dioksida, supstitucije uvoznog energenta domaćim, kao i doprinos lokalnoj zajednici, naveli su iz Ministarstva u odgovoru Hini.
Iduće godine gradnja još jedne kogeneracije na biomasu
U Drvnom centru traje i gradnja temelja za sušionicu biomase, gdje će biti distributivno-logistički centar za biomasu velikog kapaciteta, koji će biti zajednički za još jednu kogeneracijsku elektranu, koja će se početi graditi idućeg godine, prvenstveno za potrebe novih 24 sušionica za drvo (ishođene su građevinske dozvole) i za budući pogon više finalizacije obrade drva za proizvođače namještaja.
Nova će elektrana imati snagu 5 MWe (električne) i 15 MWt (toplinske energije), znači da će biti višestruko jača od prve, a za nju je već pripremljena sva infrastruktura s priključnim toplovodima.
Namjeravamo do kraja ove godine ishoditi svu potrebnu dokumentaciju i u 2016. krenuti s izgradnjom, sve zato jer se bojimo da bi Vlada RH mogla ili ukinuti ili znatno smanjiti potpore za povlaštene proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije, rekao je Baraković.