Montaža: Index; Foto: Marko Lukunić/Pixsell, Hina,Slavko Midžor/Pixsell
KRAJEM te 2011. godine izgledalo je kao da HDZ-u nema spasa. Nagomilane afere ionako su devastirale rejting stranke kojom je tada predsjedala Jadranka Kosor, a iskopavanje inkriminirajućeg dokaznog materijala iz dvorišta blagajnice HDZ-a Branke Pavošević označilo je definitivnu potvrdu da će vlast njihovim oponentima iz Kukuriku koalicije doslovno pasti u krilo.
Pokretanje procesa za aferu Fimi-media bio je presedan na hrvatskoj političkoj sceni. Po prvi put je čitava jedna stranka optužena za koruptivne radnje. Termin zločinačka organizacija, kako je HDZ već ranije krstio SDP-ovac Željko Jovanović, sasvim se ustalio u narodnom govoru. Uza sve nabrojeno, novoizabrani predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odmah je zadominirao listom najomraženijih hrvatskih političara.
Neupućeni promatrač sasvim logično donio bi zaključak da se u HDZ-ovoj bliskoj budućnosti nazire samo i isključivo političko upokojenje. No, dogodilo se upravo suprotno. Otkad su 2011. poraženi na parlamentarnim izborima, Karamarkova stranka niže pobjedu za pobjedom.
Karamarko bez poraza
Da se HDZ nalazi na putu oporavka postalo je sasvim jasno 15. travnja 2013. godine, kada su održani prvi hrvatski izbori za Europski parlament. Na tim izborima HDZ je osvojio 32,86 posto glasova, odnosno 0,79 posto više nego SDP.
Tada se to tumačilo tek kao upozorenje SDP-ovoj vlasti da se moraju ozbiljnije primiti državničkih dužnosti i javnosti prezentirati konkretne ideje za izvlačenje države iz recesije koja traje još od 2009. godine. Mjesec dana kasnije uslijedili su i lokalni izbori, na kojima su obje stranke proglasile pobjedu, ali nešto veći broj glasova ipak je pripao HDZ-u.
Pobjednički HDZ-ov niz nastavio se i na novim izborima za Europski parlament, održanim 25. svibnja 2014. godine. No, rezultate prošlogodišnjih europskih izbora nitko nije mogao tumačiti tek kao upozorenje SDP-u. HDZ-ova pobjeda bila je uvjerljiva; koalicija koju je okupio Karamarko dobila je 41,42 posto glasova, dok je za vladajuću koaliciju glasalo 29,93 posto birača.
Biraju ih iako su krivi za zločinačko udruživanje
Uvjerljiva pobjeda HDZ-a ostvarena je samo dva mjeseca nakon što je Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno proglasio HDZ krivim za zločinačko udruživanje s ciljem izvlačenja više od 70 milijuna kuna iz državnih poduzeća. U presudi je stajalo da je Ivo Sanader u aferi Fimi-medija ilegalno stekao 15.275.000 kuna, dok se HDZ okoristio s 24.254.497 kuna.
Zbog toga je HDZ kažnjen globom od pet milijuna kuna, a sud je odlučio i da se bivšoj Sanaderovoj stranci oduzima iznos kojeg su protupravno stekli. HDZ-u je tako oduzeto 2 milijuna kuna i 300 tisuća eura koji su pronađeni kod Branka Bačića, zaplijenjen im je novac uplaćen na račun BMW-a za kupnju Sanaderovog skupocjenog vozila, te je određeno da u državni proračun moraju uplatiti dodatnih 17 milijuna kuna.
Još dvije važne pobjede HDZ je kasnije ostvario na izvanrednim izborima u Vukovaru i Sisačkoj županiji, posebno s obzirom da su pozicije sisačkog župana i vukovarskog gradonačelnika preuzeli od osramoćenih SDP-ovaca Marine Lovrić Merzel i Željka Sabe. Konačnu potvrdu da je HDZ opet postao uvjerljivo najjača hrvatska stranka donijela je pobjeda Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima. Sada su na redu izbori za parlament na kojima će Hrvati, što se sada čini neizbježnim, apsolutnu vlast još jednom prepustiti zločinačkoj organizaciji i stranci opasnih namjera.