Ilustracija: Index
NAKON nedavne izjave Zorana Milanovića o tome kako ga je "sram što ne zna razlog zbog kojega informatika nije obavezan predmet u školama", pokrenuli smo anketu u kojoj smo vas pitali da iskažete svoje mišljenje o važnosti različitih školskih predmeta koji se predaju djeci u hrvatskim školama.
Predmete su čitatelji ocjenjivali prema pojedinačnoj važnosti, a u komentarima su se osvrnuli na razloge zbog kojih smatraju da su određeni predmeti prezastupljeni ili podzastupljeni.
> Index anketa: Što vam je važnije - informatika ili vjeronauk?
Ukupno je za barem jedan predmet glasalo 17.199 čitatelja. U našoj anketi najbolje su prošli engleski jezik, informatika i matematika, a na kraju ljestvice našli su se glazbena kultura, likovna kultura i vjeronauk.
Prvih šest mjesta u našoj anketi zauzeli su redom: strani jezik - engleski, informatika, matematika, hrvatski jezik, fizika i biologija, čime su čitatelji jasno iskazali svoju podršku podučavanju djece znanjima koja su tražena na tržištu rada te prestižem visoko kotiraju u širem društvu.
Engleski i informatika na samome vrhu
Engleski jezik kao predmet dobio je visoko ocjenu od 4,9, informatiku ste ocijenili s 4,8, a matematika je na trećemu mjestu ostvarila 4,6.
Četvrto mjesto zauzeo je hrvatski jezik s ocjenom 4,4, fiziku ste ocijenili s 4,3, a biologiju s 4,2.
Odmah iza biologije smjestili ste njemački jezik, koji je dobio identičnu ocjenu - 4,2. Na sedmo i osmo mjesto dospjeli su redom geografija i kemija, geografiju ste ocijenili sa 4,1, a kemiju s 3,9. Ocjenu 3,8 dobili su tjelesna i zdravstvena kultura i povijest, a s 3,7 ocijenili ste tehničku kulturu.
Na začelju ljestvice predmeta ostavili ste glazbenu kulturu s 3,0, likovnu kulturu s 3,0 te vjeronauk s 1,8.
Informatiku u škole, vjeronauk u crkve
U komentarima ste iznosili različita mišljenja o predmetima koji se predaju u hrvatskim školama, no najčešće ste se sporili oko nastave vjeronauka. Dok je dio čitatelja vjeronauk odbacivao kao irelevantan spram drugih predmeta, drugi dio je isticao važnost vjeronauka u kontekstu upoznavanja tradicije i civilizacije.
"Važni su svi predmeti, da nisu važni ne bi ni bili u školi. Važan je i vjeronauk i informatika. Informatika je od izuzetne važnosti, jer živimo u informatičkom dobu i to spada u osnove isto kao i abeceda. Od velike je važnosti i vjeronauk. Ako netko nije vjernik, bar se može upoznati s osnovama vjeronauka na kojem se temelji kultura, umjetnost, tradicija Europe i većeg dijela svijeta. Meni kao vjerniku, vjeronauk je od izuzetne važnosti, jer želim znati što više o svojim korijenima, tradiciji i temeljima vjere", napisao je tako jedan čitatelj.
"Još veće čudo od toga da informatika nije obavezni predmet je postojanje vjeronauka u školi uopće. Tko vjeru želi izučavati ima svoje slobodno vrijeme, religija nije država", piše pak drugi.
Velika važnost pridana prirodoslovnim predmetima
"Vjeronauk u crkvu, a informatika gdje pripada - u školu", smatra treći.
"Vjeronauk treba ići u crkve, a na prvom mjestu trebaju biti matematika, fizika, informatika, kemija, engleski. Povijest, likovni, glazbeni i hrvatski iza njih", komentira četvrti.
"Matematika, fizika, kemija pa biologija su četiri osnovna predmeta, svaki potreban za razumijevanje drugog. Nakon toga jezik i književnost, prvo materinji pa onda strani, a onda povijest, zemljopis i umjetnost. Vjeronauk se treba vratiti u crkve", piše peti.