Ilustracija: Shutterstock
Rezultati testa sposobnosti rješavanja problema upravo su dovršeni, a rezultati ispitivanja ostala tri segmenta objavljeni su u prosincu 2013. godine.
Po tim rezultatima, hrvatski učenici su i u matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti ispod prosjeka 65 zemalja uključenih u istraživanje.
Među hrvatskim učenicima najviše je matematički nepismenih, odnosno onih koji ne mogu prenijeti matematička znanja u svakodnevnu primjenu, i to čak 30 posto. Podaci istraživanja pokazuju da, po razini dosegnutih bodova, najbolji hrvatski učenici zaostaju za učenicima iz Šangaja u Kini, koji su najbolji po broju bodova, toliko bodova koliko predstavlja dvije godine školovanja, navela je Braš Roth.
Rezultati mjerenja prirodoslovne pismenosti podjednaki su, ali je zabrinjavajuće da su u oba segmenta rezultati isti kroz nekoliko ciklusa mjerenja, rekla je. Rezultati su neznatno bolji u čitalačkoj pismenosti, što je Braš Roth pripisala višegodišnjem pojačanom radu s nastavnicima na ovom području.
Michelle Braš Roth izrazila je nezadovoljstvo time što se, kako je navela, rezultati PISA istraživanja ne koriste kao mjerilo pri donošenju programa djelovanja u sektoru obrazovanja. Nikad nije ni jedan cilj postavljen temeljem ovih podataka, nije utvrđena potreba poboljšanja broja ostvarenih bodova učenika niti se nastojalo usporediti s drugima i približiti se najboljima, navela je.
Braš Roth je istaknula da su rezultati PISA istraživanja među učenicima jedan od najboljih pokazatelja kretanja gospodarskog rasta zemlje u budućnosti. Zemlje koje su slušale preporuke i ozbiljno analizirale rezultate imaju sve bolju razinu a to su ujedno gospodarski najpropulzivnije zemlje, navela je. Na vrhu su u svim segmentima istraživanja zemlje Dalekog istoka, koje su pretekle Finsku, nekada zemlju s uvjerljivo najboljim ostvarenim rezultatima učenika.