Aleksis Tsipras, lider Syrize, u povijest bi tako mogao ostati upisan kao čovjek koji je rasturio eurozonu. Tsipras spada u red najglasnijih zagovornika obustava mjera štednje i odustajanja od daljnjeg "ulizivanja" Europskoj uniji.
Ako Tsipras ostane pri svojim uvjerenjima i nakon što formira vlast, Grčka će prestati dobivati dogovorene pakete financijske pomoći iz EU. Svoje obveze neće moći izvršavati, što će rezultirati "defaultom", te napuštanjem eurozone.
Drahma gubi 50 posto vrijednosti
Šanse da će Grčka u narednih 18 mjeseci napustiti eurozonu iznose 75 posto, procjena je američkog Citibanka, koju prenosi The Guardian.
Nakon toga slijedi ponovno uvođenje drahme, grčke nacionalne valute, te drastična devalvacija. Novac grčkih građana će automatski biti pretvoren iz eura u drahmu, koja će, procjenjuju analitičari britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja, izgubiti 50 posto vrijednosti.
Grčki BDP će, smatraju analitičari francuske banke BNP Paribas, doslovno preko noći pasti za 20-ak posto. Omjer vanjskog duga i BDP-a skočit će iznad 200 posto. Izbijanje panike je neizbježno, kao i njeno prelijevanje na svjetska tržišta.
Grčki štediše iz banaka povukli više od milijardu eura
Apokaliptični scenarij je, uostalom, već započeo. Samo tijekom ponedjeljka i utorka grčki štediše iz banaka su povukli više od milijardu eura, u strahu da će njihova ušteđevina nakon prelaska na drahmu izgubiti većinu svoje vrijednosti.
S dobrim razlogom; nakon devalvacije, dolazi inflacija koja bi, u slučaju da Grčka doista napusti eurozonu, u vrlo kratkom razdoblju mogla pojesti 40 do 50 posto vrijednosti novca.
Potresi se osjećaju i na financijskim tržištima. Burzovni indeksi diljem svijeta su u padu, a prema dolje se kreće čak i cijena zlata, tradicionalne "sigurne luke" za investitore. Dok se tržišta ne stabiliziraju, nitko ne želi ni u što ulagati.
Bijeg iz Grčke
Iako Grčka u europskim okvirima predstavlja ekonomskog patuljka (u BDP-u eurozone ima tek 2,2 posto udjela), njen gospodarski kolaps mogao bi vrlo lako produbiti krizu do neslućenih razmjera.
Među prvim žrtvama bit će grčke banke, koje će ostati bez priljeva vanjskog novca. Grčka će vlada stoga biti prisiljena, po uzoru na Island, formirati nove banke, u kojima će država imati značajan utjecaj.
Nelikvidnost će, uz inflaciju i vjerojatni porast stope nezaposlenosti, postati središnji problem Grčke nakon izlaska iz eurozone. Očekuje se da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovne emigracije, posebno mlađih Grka.
Cijeli svijet je u strahu
Pitanje je, međutim, gdje će za njih biti mjesta. Zbog panike koja će nastati nakon kolapsa Grčke, vrlo lako bi mogli "kleknuti" i Španjolska i Portugal, možda čak i Italija. Institut za međunarodne financije smatra da će, samo za sanaciju Portugala i Španjolske, eurozona morati izdvojiti oko bilijun eura.
U uvjetima gospodarske depresije, koju će izlazak Grčke iz eurozone izazvati u čitavoj Europi, takav novac neće biti lako namaknuti. Realni scenarij stoga je i raspad kompletne eurozone, što bi, prema riječima Richarda Warda, direktora londonske osiguravajuće kuće Lloyd's, rezultiralo dugotrajnom globalnom recesijom.