Foto: Lukarijeka.hr
Jadranske luke trebaju postati "vrata Europe"
Predsjednica IPC-a Renata Suša naglasila je kako je vizija IPC-a da jadranske luke postanu "jadranska vrata Europe" te da se na prostoru između Dunava i Jadrana stvori infrastrukturna mreža s terminalima intermodalnog prijevoza te da se uklone uska grla kako bi se mreža uskladila s europskom mrežom i postala njezin sastavni dio, kazala je Suša te dodala da je cilj uspostaviti održivi prijevoz koji bi sa što manje potrošene energije prevozio teret i putnike. Također su važna ulaganja u luke Rijeka i Ploče te luku Vukovar.
Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher naglasio je kako promet u Hrvatskoj ima osobito važnu funkciju i značajan je zbog rezultata ekonomskih tokova kako bi krivulja nepovoljnih trendova krenula prema pozitivnim rezultatima. Hrvatska gospodarska komora potiče i promiče razvoj gospodarstva, a ovaj stručni skup pridonosi razvoju prometnih djelatnosti, a time i ukupnog gospodarstva, kazao je Zaher.
Direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg naglasila je desetogodišnju suradnju HGK i IPC-a te doprinos Zajednice za kombinirani prijevoz HGK u razvoju kombiniranog prometa, provedbi akata te promicanju aktivnosti. Potrebno je omogućiti konkretnu razmjenu mišljenja znanstvene i stručne javnosti te povezivanje znanosti i gospodarstva kako bi se postigli što bolji rezultati u tom području prometnih djelatnosti, kazala je.
Intermodalni prijevoz najučinkovitije integrira sve oblike prijevoza u lancu
Prof. dr. sc. Boris Cota, predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo, istaknuo je kako intermodalni prijevoz najučinkovitije integrira sve oblike prijevoza u lancu, a u Hrvatskoj potiče razvoj željezničkog prometa, koji je nezadovoljavajući i zastario. Stoga je važno realizirati značajne investicijske projekte za razvoj intermodalnog prijevoza.
Moguće financiranje iz EU fondova
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je kako je Hrvatska donijela niz strateških dokumenata, a u listopadu je donesena i Strategija prometnog razvoja do 2030. godine, u kojoj se razrađuje gospodarsko-socijalna uloga intermodalnog prometa za teretni, ali i putnički promet. Time je stekla preduvjet za sufinanciranje iz fondova EU-a svih projekata iz prometnog sektora za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. U tom će razdoblju na raspolaganju u području prometa imati 1,8 milijardi eura, od čega 1,3 milijarde iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i 456 milijuna eura iz CEF-a, kazao je Antešić te spomenuo projekt iz programa Marco Polo II prijevoz tereta željeznicom iz Luke Rijeka prema Beogradu. Pozvao je gospodarstvenike iz područja prometa da pripremaju i prijavljuju projekte za sredstva iz EU fondova.
U drugom dijelu Foruma održane su dvije panel-rasprave pod zajedničkim nazivom "Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište" u kojima je predstavljena Strategija prometnog razvoja RH (2014.–2030.), a razmotren je i prometni sustav godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu su govorili predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.