Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić i financijski analitičar Niko Maričić su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog razgovarali o novom krugu upisa trezorskih zapisa koje počinje danas. Datum izdanja bit će 21. studenoga, godišnji prinos 3.15 posto
Novost je da će postojeći ulagači imati mogućnost reinvestiranja. Zoričić je objasnio kako postojeći ulagači ne moraju uložiti isti iznos kao prošli put, ali da će jednom kad ulože automatski u riznica aplikaciji vidjeti da već imaju ulaganje i da imaju mogućnost reinvestiranja.
Tvrdi da je izdavanjem trezorskih zapisa ostvaren cilj da se tržišnim mehanizmima podignu pasivne kamatne stope u bankama i smanji kamatne raspone. "Drugi ciljevi su bili vezani uz razvoj financijske pismenosti, uz pretpostavke za razvoj našeg tržišta kapitala i to su sljedeći koraci", rekao je.
"Mislim da smo već jako puno napravili u vezi s financijskom pismenošću time što smo skrenuli pozornost građana na vrijednosne papire ponovo - za početak državne obveznice i trezorske zapise. Međutim, kao što vidimo, kako se smanjuju pritisci vezani uz inflaciju i kako ESB smanjuje svoje ključne kamatne stope, tako se smanjuju prinosi na tržištu, pa tako je nešto i niži prinos na ovo izdanje trezorskih zapisa", dodao je.
Maričić: Možemo očekivati niže prinose na državne papire
Maričić je naglasio da bi stopa inflacije trebala utjecati na donošenje odluke o kupnji vrijednosnih papira jer novac gubi vrijednost.
"Međutim, trebamo promatrati koje su najbolje alternative za određenu razinu rizika. Kao što je spomenuo gospodin Zoričić, država je najsigurnije utočište u tom kontekstu, tako da ako promatramo nešto što bi moglo biti usporedivog rizika, govorimo o oročenom depozitu, država svakako nudi bolje uvjete za niži rizik", uvjeren je.
Prinos na trezorski zapis u odnosu na vrijeme prije godinu dana pao je za 0.6 posto. Maričić je kazao da bi prema najavama i očekivanjima sudionika na financijskom tržištu referentna kamatna stopa još trebala ići dolje do kraja 2025., i to prema razinama od 2 posto pa bi se u nadolazećem razdoblju moglo očekivati niže prinose, na državne papire isto tako.
Napomenuo je da je to u skladu s monetarnom politikom koju provodi centralna banka, uzimajući u obzir razine inflacije.
Zoričić: Ako netko reinvestira manje dobit će isplatu razlike na svoj račun
"Sa zadovoljstvom mogu reći da su prve transakcije vezane uz reinvestiranje odmah iza ponoći obavljene uspješno, tako da očekujemo da će građani iskoristiti tu mogućnost i da će koristiti i u narednim emisijama i da će onda moći birati možda i različita dospijeća. Sada imamo izdanje jednogodišnjeg trezorskog zapisa, ali će možda postati opcija da imaju jednogodišnji i tromjesečni pa da nešto reinvestiraju u tromjesečni, nešto u jednogodišnji itd.", potvrdio je Zoričić.
"Ako netko reinvestira manje dobit će isplatu razlike na svoj račun. Ako netko želi više, onda će reinvestirati, plus trebat će uplatiti kao da prvi put uplaćuje dodatan iznos. Ono što je već imao uloženo može se iskoristiti, tako da samo nadoplati razliku", nastavio je.
Maričić: Velik dio novca je zaista ostao u bankama
Maričić ne očekuje dizanje kamatnih stopa na oročene depozite, posebno ako se promatraju najveće banke gdje štedi najveći broj građana i gdje ih najviše ima depozite. "Mislim da samim tim što se i Europska centralna banka upustila u trend smanjenja kamatnih stopa, banke idu u stopu s tim", naglasio je Maričić.
"Ono što tu treba napomenuti je da su depoziti građana u našim bankama poprilično 'ljepljivi', znači oni su unutra stabilni, bilo je nešto odljeva gdje su ljudi investirali vlastita sredstva u trezorske zapise i druge financijske instrumente koji su dostupni na tržištu", dodao je.
"Međutim, veliki dio novca je zaista ostao u bankama što sugerira da jednostavno banke nemaju potrebu za podizanjem kamatnih stopa jer imaju vrlo 'ljepljivu' bazu klijenata. Banke generiraju dobre zarade u ovome trenutku jer je kamatni diferencijal, odnosno kamatna razlika, dosta široka", zaključio je.