Screenshot: Youtube
AFGANISTANSKE vlasti objavile su u srijedu navečer smrt mule Omara, vrhovnog vođa talibana koji je od 2001., bio u bijegu što bi moglo produbiti unutarnje podjele u tom pobunjeničkom pokretu uoči nastavka pregovora sa službenim Kabulom.
"Mula Omar je mrtav. Umro je u bolnici u Karačiju (Pakistan) u travnju 2013., (...) u tajanstvenim okolnostima", rekao je za agenciju AFP Hasi Sediki, glasnogovornik afganistanskih tajnih služba (NDS).
Time je javno potvrdio navode afganistanskih dužnosnika koji su već dulje vrijeme govorili da je mula Omar umro od bolesti.
Vijest o smrti objavljena je dan ili dva do početka drugog kruga mirovnih pregovora između talibana i afganistanske vlade i smatra se da bi mogla produbiti podjele unutar talibanskog pokreta koji nije jedinstven u stajalištu treba li pregovarati niti tko bi mogao biti Omerov nasljednik, piše agencija Reuters.
Bez službene potvrde talibana
Talibani nisu službeno niti potvrdili niti opovrgnuli smrt njihova zapovjednika koji se u javnosti nije pojavio od 2001., no Bijela kuća je ocijenila vjerodostojnima afganistanske informacije te je izrazila uvjerenje da talibani imaju prigodu za mirovni proces s vladom u Kabulu.
"Obavještajna zajednica proučava te informacije i razmatra okolnosti njegove smrti", rekao je
Eric Schultz, zamjenik glasnogovornika Bijele kuće na dnevnoj konferenciji za novinare.
Glasnogovornik američkog predsjednika Baracka Obame nije želio reći što američke obavještajne službe znaju, niti od kada.
Početkom srpnja Pakistan je organizirao u turističkom mjestu Murree prvi službeni sastanak između talibanskog vodstva i vlade u Kabulu kako bi se pokrenuo mirovni proces.
Afganistanske vlasti, međutim, odavna optužuju Pakistan da pomaže talibanski pokret koji ratuje protiv vlade u Kabulu i njezina saveznika NATO-a.
Strahuje se da bi smrt mule Omara koji je u Afganistanu pružio utočište Osami bin Ladenu, idejnom vođi terorističkih napada na 11. rujna, mogla otežati dijalog između Kabula i talibana.
Posljednja poruka pripisana muli Omaru je njegovo pisano priopćenje poslano za blagdan Ramazanskog bajrama kojom je dao prešutno zeleno svjetlo za dijalog s Kabulom.
Podjele među talibanima
Zadnjih su mjeseci brojni talibanski zapovjednici napustili svoj pokret kako bi se pridružili radikalnoj Islamskoj državi koja želi i Afganistan uključiti u svoj kalifat što ga je već proglasila na području Sirije i Iraka.
Talibani su službeno kao preduvjet bilo kakvim mirovnim pregovorima postavili povlačenje stranih vojnika iz Afganistana. Danas je u toj zemlji tek 12.500 stranih vojnika pod zapovjedništvom NATO-a dok ih je svojedobno bilo više od 140.000. Njihova je zadaća danas uvježbavati i savjetovati afganistanske snage.
Prvi kontakti talibana i Kabula pokazali su duboke podjele među samim talibanima koji su u egzilu u pakistanskim planinama, dok im je politički ured u Kataru koji optužuje talibane u Pakistanu da su se dali instrumentalizirati od pakistanskih vlasti.
Kontakti između talibana i Kabula nisu dosad imali pozitivna učinka na terenu jer su talibani čak pojačali napade na afganistanske snage.