Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Opet muka za poštene i sposobne
"Ponovno se prijedlogom Zakona štite nesposobni ili nepošteni poduzetnici dok se sposobni i pošteni poduzetnici stavljaju u nepovoljan položaj na tržištu te pred sudovima", naglašava u razgovoru za Index Mislav Kolakušić sudac zagrebačkog Trgovačkog suda komentirajući novi predstečajni zakon.
Sudac Kolakušić našao je niz nelogičnosti u novom zakonu, pa nam se čini da se i ovaj zakon samo naslanja na lošu praksu ere Slavka Linića i opraštanja dugova velikim, moćnim i podobnim. No, krenimo redom.
Kolakušić u uvodu svoje analize novog predstečajnog zakona naglašava da su stručna javnost i kolege istaknuli brojne primjedbe na predloženi tekst Zakona no da su one u potpunosti zanemarene.
Odbacili sve primjedbe!?
"Čak su i primjedbe članova radne skupine za izradu Zakona koju čine suci, profesori, predstavnici odvjetnika, državnih odvjetnika, Ministarstva financija, ostale bez ikakvog odgovora od strane nadležnog Ministarstva. Javna rasprava o zakonu nužno znači da se tekst prijedloga javno objavi, sve primjedbe na isti kao i svi odgovori na izjavljene primjedbe, sve drugo nije javna nego tajna rasprava. Nejasno je zašto se uporno ne prihvaćaju primjedbe struke koja zakone provodi u praksi, odnosno onih koji temeljem iskustva mogu realno predvidjeti što će koja odredba proizvesti u praktičnoj primjeni propisa", naglašava Kolakušić govoreći u novom Zakonu.
I dalje se nastavljaju boljke koje su bile vezane uz bivši zakon pa je tako FINA i dalje "uglavljena" u Zakon kao tijelo postupka, što je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o sudovima i Zakonom o financijskoj agenciji te dozvoljenim djelatnostima FINA-e upisanim u sudski registar.
Kolakušić tako naglašava da na službenim stranicama Fine piše da iako je riječ o državnom vlasništvu, Fina posluje isključivo na tržišnom principu. Upravo zbog toga, smatra ovaj sudac, potpuno je nejasno zašto se FINA konstantno gura u sudski postupak i prenose joj se sudske ovlasti.
Nakon predstečajne ponovno u predstečajnu
No, niz je i drugih nelogičnosti Zakona. Tako je primjerice propisano da nije dopušteno podnijeti prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka ako nije protekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prethodno potvrđenog predstečajnog sporazuma.
"S obzirom da su se po ranijem Zakonu zaključivale nagodbe znači da bi dužnici koji ih nisu poštovali ponovno bili ovlašteni podnijeti prijedlog za predstečajni sporazum", naglašava Kolakušić dodajući da pretežiti broj sklopljenih predstečajnih nagodbi po dosadašnjem zakonu predstavljaju nagodbe dužnika s jednim vjerovnikom – a to su građani RH, odnosno državni proračunom – Ministarstvo financija RH.
Naime, ne postoji ni jedan opravdani razlog zašto taj reprogram duga a riječ je o obročnoj otplati bez otpisa dugovanja, ne bi izvršili Ministarstvo financija i dužnik kako je to bilo propisano prije ZFPPN-a, bez posredovanja i opterećivanja sudova nepotrebnim predmetima, smatra Kolakušić.
Poslovanje u blokadi državna je potpora!
"Nesporno je da su hrvatski sudovi do 10-tak puta opterećeniji od europskih sudova a riječ je o 3 milijuna sudskih predmeta svake godine – čime je značajno otežano ostvarivanje osnovne funkcije sudova, a to je brzo i učinkovito pravedno suđenje", napominje Kolakušić.
Ostaje otvoreno pitanje i prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Po Kolakušiću je nužno da se postupak predstečaja pokreće prije blokade računa. Isto tako država propisima tolerira poslovanje u blokadi što je potpuno neprihvatljivo, jer tako dužnici za sobom vode u propast ostale poduzetnike s kojima posluju.
"Dopuštanje poslovanja u blokadi prema brojnim stajalištima predstavlja prikrivenu državnu
potporu", smatra Kolakušić. No, zapravo najveća opasnost novog Zakona upravo bi bila činjenica da je opet i novim prijedlogom Zakona štite nesposobni ili nepošteni poduzetnici dok se sposobni i pošteni poduzetnici stavljaju u nepovoljan položaj na tržištu te pred sudovima.
Hrvatski zakoni: Uzmi nešto ili ostani bez svega
"Nevjerojatno je da je propisano da ako se na ročištu za raspravljanje i glasanje o prihvaćanju predstečajnog sporazuma ne postigne potrebna većina, ponovit će se glasanje, a onima koji su se protivili predstečajnom sporazumu dužnik nije dužan platiti dvije godine (čl 31.) od dana potvrde predstečajnog sporazuma te gube pravo glasa o prihvaćanju sporazuma na slijedećem ročištu. Istovremeno je propisano da se tražbina nastala prije otvaranja predstečajnog postupka ne može naplatiti u ovršnom postupku (čl. 34), što u prijevodu znači ili prihvati sporazum ili nećeš dobiti ništa", naglašava Kolakušić komentirajući prijedlog zakona.
S ovom prijedbom nije kraj nelogičnosti novog Zakona. Tako i po novom prijedlogu revizori koje angažira i plaća dužnik daju potvrdu plana restrukturiranja za srednje i velike poduzetnike. A to je neprihvatljivo, smatra Kolakušić
"Postupak treba započeti podnošenjem plana sudu čiju osnovanost prije početka izuzetno složenog i skupog postupka predstečajne nagodbe, mora ocijeniti neovisni sudski vještak kojeg imenuje sud. Nužno je dati sudu mogućnost da odmah odbaci očito nerealne planove. Tako se može staviti da su tekuće godine izgubili 3 milijuna kn, a slijedeće planiraju zaraditi 3 milijuna, bez ikakve realne podloge i ugovora. Tek ukoliko se u prethodnom sudskom postupku ocijeni da je plan održiv, ima smisla krenuti u složen postupak pozivanja vjerovnika i utvrđivanja tražbina te zaključenje sporazuma. Zamislite postupak u kojem tužitelj uz tužbu prilaže vještački nalaz i kasnije sud niti tuženi ne mogu ispitivati njegovu osnovanost", smatra Kolakušić koji upozorava i na još neke stare "boljke" Linićeva zakona koje ostaju.
Samo na papiru
Tako je princip utvrđivanja tražbina nejasan, loše definiran i djelomično kontradiktoran te ponovo omogućuje utvrđivanja nepostojećih tražbina, nema obveze imenovanja povjerenika koji bi provjerio tražbine, osim kada se postupak predstečajne pokreće po zahtjevu vjerovnika koji je uplatio predujam, a što je malo vjerojatno da će se događati u realnom životu, smatra ovaj sudac.
"Dužniku se zabranjuje i raspolagati imovinom, ali bez ikakve sankcije što piše u novom članku 33, trebalo bi propisati da raspolaganje imovinom tijekom predstečajnog postupka predstavlja kazneno djelo kao i odgovornost zastupnika po zakonu dužnika cjelokupnom osobnom imovinom vjerovnicima, inače je odredba kao i mnoge slične samo slovo na papiru", zaključuje na kraju Kolakušić.