Foto: Index
PRAVILA igre u predstečajnim nagodbama ponovno se mijenjaju. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama već je triput mijenjan otkad je donesen 2012. godine, da bi na kraju zbog predstečajnih nagodbi Slavko Linić izletio iz Vlade. Sve te kontroverze rezultirale su novim zakonskim izmjenama prema kojima će predstečajne nagodbe biti regulirane novim Stečajnim zakonom.
Iako to Miljenić nije otvoreno kazao, sasvim je jasno zbog čega se proces predstečaja opet mijenja; predstečajne nagodbe kako ih je zamislio Slavko Linić otvorile su ogroman prostor za financijske malverzacije i rezultirale cijelim nizom afera, o čemu je Index opsežno izvještavao. Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, predstečajne nagodbe nazvao je "pljačkom gorom od privatizacijske".
Zbog toga u Stečajnom zakonu stoji odredba prema kojoj će sudovi imati znatno veću kontrolu nad predstečajnim nagodbama. Nadležni sud od sada će biti taj koji će utvrđivati odnose i visinu tražbina. Do sada je u predstečajnim nagodbama vjerovnik na svoju ruku mogao priznavati određene tražbine, zbog čega su dugovi često bili napuhavani kako bi vjerovnik u konačnici sam mogao odlučivati o otpisu dugovanja.
Fina ostala bez utjecaja na predstečajne
Najveća promjena koju Stečajni zakon unosi je činjenica da trgovački sudovi preuzimaju ulogu koju je do sada imala Fina. Također, državne institucije neće moći na svoju ruku otpisivati dugove, već će za svaki otpis morati tražiti mišljenje Ministarstva financija.
Mijenja se i sustav odlučivanja o prihvaćanju otpisa duga u predstečajnoj nagodbi. U slučaju da predstečajna nagodba bude prihvaćena većinom glasova, onim vjerovnicima koji su se protivili otpisu duga bit će prihvaćeno 90 posto potraživanja, a otpisat će se samo deset posto. Također, resorni ministar Miljenić obećava i da neće više biti malverzacija s predstečajnim upraviteljima, koji bi se ubuduće trebali birati nasumično.
Sve će morati ići preko suda
Prema prijedlogu Stečajnog zakona, odredbe o predstečajnoj nagodbi prešle bi iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama u Stečajni zakon, kojim Ministarstvo pravosuđa, kako kažu, želi osigurati jeftiniji i učinkovitiji predstečajni i stečajni postupak, uz očuvanje pravne sigurnosti i vladavine prava.
Novim zakonom uvela bi se isključiva nadležnost trgovačkih sudova za vođenje predstečajnih postupaka, dok bi Fina ostala tijelo predstečajnog postupka koje samo tehnički i administrativno pomaže sudu.
Predloženim zakonom, kazao je Miljenić, daju se veći poticaji za dogovore i ugrađuje niz mehanizama kako bi se spriječile zlouporabe. Ministarstvo financija prema tom prijedlogu nadzirat će radi li se o dozvoljenim potporama i jesu li interesi države zaštićeni ako je država vjerovnik, dok se dugovi ne bi mogli otpisivati samo dogovorom velikih vjerovnika već bi se više štitilo male vjerovnike.
Sve mora biti gotovo za 120 dana
"To je integralni postupak koji, ako ne završi nagodbom i dogovorom stečaj će se pokretati automatski", kazao je Miljenić, dodavši da će se u stečajnom postupku također osigurati jača disciplina.
Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka objavljivao bi se na e-stečajnoj oglasnoj ploči sudova i sudskom registru, dok bi trajanje predstečajnog postupka bilo ograničeno na 120 dana od dana otvaranja postupka, uz mogućnost produljenja samo ako je sud to ocijenio korisnim.
Sud bi prema prijedlogu Stečajnog zakona povjerenika uvijek određivao, nasumice, odnosno automatskim odabirom, ali bi on prestao obavljati svoju dužnost ako većina vjerovnika to zatraži u prijavi.
Dužnost objave pisanih izvješća stečajnih upravitelja
Prijedlogom se uvodi dužnost objave pisanih izvješća stečajnih upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika te se vraća mogućnost nastavka poslovanja i tijekom stečajnog postupka.
Razlozi za otvaranje predstečajnog postupka, prema tom bi prijedlogu, bili različiti od razloga za otvaranje stečajnog postupka s ciljem da se predstečajni postupak pokreće i vodi u fazi kada se dužnik još nije našao u problemima zbog kojih je moguće pokrenuti i voditi stečajni postupak.
Tako bi se predstečajni postupak pokretao zbog prijeteće nesposobnosti za plaćanje, odnosno ako dužnik nije u stanju podmiriti više od dvadeset posto svojih obveza iz izvješća za proteklu godinu, ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće ili ako postoji vjerojatnost da po dospijeću neće moći ispuniti postojeće obveze.
Stečajni postupak otvarao bi se zbog nesposobnosti evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, te prezaduženosti, odnosno ako imovina ne pokriva postojeće obveze.
Pokretanje postupka na prijedlog dužnika ili vjerovnika
Predstečajni postupak mogao bi se pokrenuti na prijedlog dužnika ili vjerovnika, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom, a sud je dužan o tome odlučiti u roku od osam dana od dana podnošenja prijedloga.
Prođe li prijedlog Stečajnog zakona u Saboru, odredbe o predstečajnom postupku izbrisat će se iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama dvije godine nakon što je usvojen.
Zbog afera oko predstečajnih nagodbi smijenjen Linić
Podsjetimo, da se predstečajne nagodbe koriste kao instrument za pogodovanje odabranom krugu poduzetnika Index je počeo upozoravati još u vrijeme dok je bivši ministar financija Slavko Linić bio na vrhuncu svoje moći.
Među spornim predstečajnim nagodbama su one za Varteks, TOZ Penkalu, EPH, Taxi Cammeo, Dalekovod, Ecooperativu, Vino Ilko, Sportinu, Bitechnique, Magmu, Vox, Kerum, Hotele Novi, VIAM...
Uostalom, Linić je iz Vlade izletio upravo zbog jedne od afera oko predstečajnih nagodbi. Milanović ga je smijenio kada je u medije procurila informacija da je predstečajnom nagodbom tvrtke Spačva država oštećena za 27 milijuna kuna.
Naime, Linićevo Ministarstvo financija od Spačve je 33,5 milijuna kuna kupilo poljoprivredno zemljište koje, prema procjeni Porezne uprave, vrijedi tek oko šest milijuna kuna. Ovu transakciju odobrio je i sam Linić.