Foto: Hina
Prosvjed upozorenja zbog izmjena Zakona o radu organiziraju Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Cilj im je upozoriti na brutalna gaženja radničkih prava koja priprema vlada Zorana Milanovića. Izmjene Zakona o radu (ZOR), koje zagovara resorni ministar Mirando Mrsić, poslodavcima će omogućiti dodatnu eksploataciju radnika.
Dulje radno vrijeme, manje otpremnine i lakši otkazi
Mrsićeve izmjene ZOR-a sadrže četiri točke preko kojih sindikati ne mogu prijeći. Ministar rada poslodavcima želi dati mogućnost da otpuste radnika ukoliko mu ne mogu isplatiti plaće, želi produljiti prosječni radni tjedan na 48 sati, ukinuti iz ZOR-a sve odredbe o otpremninama, te smanjiti odštetu koju radnik od poslodavca može dobiti na sudu s 18 na šest mjesečnih plaća.
"Vlada i poslodavci žele otvoriti prostor da se radnika može legalno otpustiti pod izgovorom da nije prihvatio ponuđeno smanjenje plaća. Poslodavci bi tako dobili još jedan izgovor da se rješavaju radnika", komentira sindikalist Krešimir Sever Mrsićevu namjeru da se ozakoni otkaz u slučaju da poslodavac ne može radniku isplatiti plaću.
Nadalje, Sever ističe da se novim ZOR-om radni tjedan želi produljiti do maksimalno 56 sati, dok bi se prosječni radni tjedan, koji bi se izračunavao u četveromjesečnim ciklusima, povećao na 48 sati. Trenutno prosječni radni tjedan iznosi 40 sati, čemu je moguće dodati još osam prekovremenih sati.
Smrt socijaldemokracije
"Socijaldemokracija koja je na vlasti odrekla se radnika. Ova vlast svodi radnika na predmet, na stvar, na robu koju poslodavac može koristiti kako se sjeti. Otvoreno su se svrstali na stranu neoliberalnog koncepta tržišta rada, prema kojoj je svrha života radnika da bi radio, a na da radi da bi živio", kaže Sever.
Sindikati su oko promjena ZOR-a s Mrsićem dugo pregovarali. Na kraju je Mrsić čak i pristao odreći se odredbe o financijski uvjetovanom otkazu, te ostaviti u ZOR-u odredbe koje se tiču otpremnina. No, čvrsto je ustrajao u produljenju radnog tjedna, kao i na smanjenju odštete koju je poslodavac dužan isplatiti radniku u slučaju sudskog raskida radnog odnosa.
"Rekao nam je da bi mu se, kada bi i to dvoje prihvatio, sasvim urušila koncepcija da se pomogne poslodavcima pri restrukturiranju i da se dodatno zaštiti radnika. Iako je sasvim jasno da nijedna od ovih odredbi ne pomaže poslodavcu pri restrukturiranju, osim ako se ne želi jeftinije riješiti radnika, a radnike ne samo da ne štiti, već ga dodatno obespravljuje", objašnjava Sever.
Nema razloga za izmjenu ZOR-a
Napomenimo i da za promjenama ZOR-a zapravo nema nikakve potrebe. Hrvatski Zakon o radu usklađen je s europskom pravnom stečevinom, kao što je uostalom i morao biti da bi se mogli zatvoriti pregovori s Europskom unijom. Zakon o radu, smatraju sindikati, ne mijenja se u krizi, jer se ZOR ne može prilagođavati izvanrednoj situaciji.
"Ova vlast nema rješenja za krizu. Sve skupa su nas prevarili da znaju što će i kako će. Sva rješenja traže preko leđa građana, a ništa nisu napravili za izlazak iz krize. Opravdanje za izmjenu ZOR-a su navodne tvrdnje stranih i domaćih ulagača da im Hrvatska nije privlačna zbog nefleksibilnog tržišta rada. Ali kad se pogledaju prigovori potencijalnih ulagača, onda se vidi da im je radno zakonodavstvo i tržište rada tek između 7. ili 10. mjesta, a da prije toga dolaze brojni drugi problemi koje ova vlast očito ne zna riješiti", kaže Sever.
Radnici zadnja rupa na svirali
Sindikati su, ističe Sever, s predstavnicima Vlade za pregovarački stol sjeli u dobroj namjeri. Rečeno im je da se ZOR mijenja s namjerom da se poslodavcima pomogne u poslovanju i restrukturiranju, ali i da se dodatno zaštiti hrvatske radnike. Ubrzo se pokazalo da je zaštita radničkih prava za vladu Zorana Milanovića zadnja rupa na svirali.
"Ne žele oni pomoći poslodavcima da izbjegnu administrativne prepreke, nego im olakšati da manipuliraju radnicima. Doslovce žele omogućiti eksploataciju radnika po svim osnovama. Jedan od njihovih argumenata bio je da se u hrvatskoj puno krše radnička prava, da se neke od postojećih odredbi ZOR-a uopće ne poštuju. Pa su to naumili riješiti tako što će te odredbe jednostavno izbrisati iz zakona, tako da se radnike i dalje može derati, ali u skladu sa zakonom", ogorčen je Sever.
Sve nabrojano sindikatima je dalo i više nego dovoljno razloga da se pobune. Prosvjed upozorenja pred Ministarstvom rada samo je prvi korak. "Ako kod Vlade prevlada sujeta umjesto razuma, ako ostanu pri dosadašnjim prijedlozima, onda je to jasna poruka da se Vlada priklonila poslodavcima i izdala radnike. Nama onda ne preostaje ništa drugo nego organizacija različitih drugih aktivnosti otpora protiv tih namjera, u čemu očekujemo potporu kolegica i kolega iz drugih središnjica, potporu sindikata koji nisu ni u jednoj središnjici, kao i potporu svih građana jer nas se narušavanje radničkih prava svih itekako tiče", poručuje Sever.