Foto: 123RF
Svi krediti će se, kako tvrdi Lalovac, konvertirati u kredite u eurima po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita. No, krediti će se konvertirati po tečaju HNB-a ili poslovne banke koja vrijedi na dan konverzije.
Lalovac objašnjava da nije moguće konvertirati kredite prema tečaju koji je vrijedio na dan sklapanja ugovora. To je već pokušala Mađarska, ali takva odluka njihove vlade pala je na europskim sudovima. Lalovac također naglašava da se ove mjere neće primjenjivati na kredite koji su već otplaćeni.
Bankama rok tri mjeseca
"Sve je već na papiru, neće biti novog zakona, već će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u švicarcima, s glavnicama kredita u eurima. Radit će se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje", izjavio je Lalovac.
Svi će detalji, kaže Lalovac, biti do kraja definirani tijekom ovog i početkom idućeg tjedna. Vladine mjere će, poručuje Lalovac, na snagu stupiti od 1. listopada, kada će se ili donijeti odgovarajuća uredba, ili će biti izglasane u Saboru. Banke će situaciju s kreditima u švicarcima morati riješiti u roku od tri mjeseca, a svaki kredit će se obrađivati posebno.
"Banke ovu bitku ne mogu dobiti"
"Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Imale su jeftin novac, uzele su bonuse i otišle, a građane su pustile da grcaju u dugovima. Banke upravljaju valutnim rizicima, banke imaju zaštitu od tog rizika - za to su plaćene", kaže Lalovac.
Ranije je Lalovac kazao da će trošak konverzije snositi banke koje su, prema njegovim tvrdnjama, "ignorirale sve inicijative za rješenjem problema švicarca". No, to nije sasvim točno; s obzirom da će banke zbog konverzije kredita, kako je najavio premijer Zoran Milanović, dobiti porezne olakšice, ispada da će dio cijene konverzije ipak pasti na teret državnog proračuna.
Kolakušić: Banke se mogu žaliti Ustavnom sudu
O pravnim aspektima Vladine odluke da konvertira kredite u švicarcima u kredite u eurima za RTL Direkt govorio je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić.
"Vlada je odlučila riješiti pitanje švicarskog franka političkim putem, odnosno donošenjem zakona. Po meni je to jedini mogući način. Pojedine odredbe zakona, prema Ustavu RH, mogu biti retroaktivne, ali cijeli zakon ne može imati retroaktivnu primjenu. To znači da se može primjenjivati na postupke u tijeku, ali i one koji su završili. Dakle, može se primjenjivati na sve odnose koji su nastali", rekao je Kolakušić.
Banke su već ranije prijetile Vladi da će svoja prava braniti pred europskim sudovima. No, Kolakušić smatra da ovlasti u ovom slučaju ima samo Ustavni sud RH.
"Pitanje donošenja zakona i njegove ustavnosti isključivo je u nadležnosti Ustavnog suda. Dakle, sudovi koji primjenjuju zakone koji su doneseni od strane Sabora, moraju primjenjivati zakone, ukoliko smatraju da su u skladu s Ustavom, ili direktno primjenjivati Ustav. Bankama, ali i drugim građanima, ostaje podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti tog zakona ukoliko smatraju da neke njegove odredbe nisu u skladu s Ustavom", pojasnio je Kolakušić.