Lovrinčević: Vladin plan za švicarce odvest će Hrvatsku u bankrot; Aleksić: Lovrinčević laže!

Foto: Hina

"PROBLEM švicaraca kap je u moru. U Hrvatskoj je daleko veći problem što se stalno urušava kapacitet za servisiranje dugova općenito, a tu je ključno to što se ne generiraju radna mjesta u gospodarstvu. Raspoloživi dohodak građana u posljednje je tri godine pao 10-ak posto... Ovaj Vladin potez samo će ubrzati klizanje Hrvatske prema neodrživoj situaciji, odnosno bankrotu", kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, za Poslovni dnevnik.

"Danas imamo švicarce koji su problem ne malog broja ljudi, ali svakako nije sustavni rizik, a politika potencira poteze koji prijete sustavnim rizikom", ističe Lovrinčević.

U očekivanom natjecanju političara u obećanjima i darovima neki su već postavili pitanje zašto, kad se već primjenjuje retroaktivni princip, isti ne bi vrijedio i za one koji su otplatili kredit. Sljedeći korak moglo bi biti pitanje zašto ne ponuditi konverziju i dužnicima s kreditima u kunama? Oni su, naime, dosad plaćali više i od eurskih i od CHF-dužnika. Ispada da su iskazivanjem povjerenja u domaću valutu i podrškom verbalnom stremljenju nositelja ekonomske politike k deeurizaciji (dosad) oni ispali samo najveći naivci i gubitnici. Koji će usto platiti i dio ceha 'frankaša', uključujući i milijunaše. Kako god bilo, nemali dio ceha te operacije prelit će se u deficit i javni dug, upozorava Lovrinčević.

Aleksić: Ne lažite gospodine Lovrinčević!

Goran Aleksić, dužnik s kreditom vezanim uz švicarski franak i aktivist u borbi za poštene kredite smatra da Lovrinčević laže kad su kunski dužnici do sada više platili od dužnika u švicarskim francima.

"Gospodin Lovrinčević laže kada kaže da su kunski dužnici dosad više platili od CHF dužnika. Moj kredit od 310 000 kn danas ima preostalu glavnicu 345 000 kn, a uplatio sam dosad 250 000 kn. Da sam imao kunski kredit 310 000 kn, s kamatom 7%, dosad bih platio ukupno 230 000 kn, i bio bih dužan još 230 000 kn. Dakle, ne lažite, gospodine Lovrinčević!", poručuje Aleksić.
Osim toga, Aleksić smatra da konverzija kredita biti pozitivna za hrvatsko gospodarstvo.

"Ja kao ekonomski laik tvrdim da će konverzija CHF kredita doprinijeti ozdravljenju hrvatskoga gospodarstva barem za nekoliko promila, ako ne i postotaka. Sigurno neće biti na štetu države, jer država je dosad ubrala milijardu kuna poreza na neosnovano naplaćenim povećanjima kamata kojih je bilo sveukupno najmanje 5 milijardi kuna, a to znači da država samo vraća ono što nikada nije trebala niti dobiti - i to ne u kešu, nego kroz poreznu olakšicu", kaže Aleksić.

Gubitak od 6 milijardi kuna

Prema najavama iz Vlade, svi krediti će se konvertirati u kredite u eurima po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita. No, krediti će se konvertirati po tečaju HNB-a ili poslovne banke koja vrijedi na dan konverzije.

Prema procjenama HNB-a, ukupni trošak konverzije kredita trebao bi iznositi do 6 milijardi kuna, što bi snosile banke, a država će im kasnije dati porezne olakšice, kojima bi se taj minus kompenzirao.

"Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 mlrd. kuna, odnosno 11 ̶ 12 posto njihova kapitala", procjenjuju iz HNB-a.