Foto: Wikipedia
MEĐUNARODNI je dan ljudskih prava. Obilježava se na dan kada je u UN-u 1948. potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima. Tada je prvi put u povijesti priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika...
Nažalost, mnoge zemlje brzo su zaboravile što su potpisale, o čemu govore i ratovi u drugoj polovici 20. stoljeća. No nisu samo ratna stradanja dovela u pitanje srž ove deklaracije. Gospodarski kolaps koji je pogodio svijet prije 5 godina povećao je broj nezaposlenih, mnogi su završili na ulici jer nemaju za otplatu kredita.
Sudbina je htjela da se u takvoj situaciji nađe i Mile Mrvalj, 55-godišnji Sarajlija, koji je u Hrvatsku stigao prije 4 godine. Za njegovu situaciju nije kriva kriza, već loš poslovni potez. No ono što ga tišti više od toga da jedva krpa kraj s krajem, jest nemogućnost da dobije osobnu iskaznicu, iako je hrvatski državljanin...
"Nemam niti zdravstvenu zaštitu, niti pravo na burzu rada, niti pravo glasa, niti pravo na bilo kakvu participaciju. Prekršaj za neposjedovanje osobne iskaznice je 3.000 kuna. Policajci me nisu uhvatili. Ali bilo je drugih slučajeva koje ja znam", kaže Mrvalj.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježio i HAZU
Međunarodni je dan ljudskih prava, koji je svečanom sjednicom svog Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava, obilježila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Međunarodni dan prava čovjeka, obilježava se u čitavom svijetu 10. prosinca jer je tog dana, 1948. godine na Općoj skupštini UN-a proglašena Deklaracija o pravima čovjeka, najvažniji politički dokument donesen u međunarodnoj zajednici tijekom prvih godina nakon Drugog svjetskog rata.
"Područje ljudskih prava stalno se razvija, no nažalost, i dalje postoje zemlje u kojima se ljudska prava krše, što znači da posao još uvijek nije završen", rekao je predsjednik HAZU-a, akademik Zvonko Kusić.
"Hrvatska je na tom području postavila visoke standarde i ravnopravno može stajati uz bok najrazvijenijih zemalja.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec održala je predavanje na temu 'Dan ljudskih prava - simbol vjere i nade u pravedno društvo jednakih i ravnopravnih'. Naglasila je između ostalog, kako Deklaracija progovora o međuovisnosti svih prava čovjeka, o odnosima prava i dužnosti, no i izražavaju uvjerenje da je kultura važnija od prava.
Govoreći o povezanosti Deklaracije o pravima čovjeka, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i Ustavnog suda RH, Omejec je izrazila zabrinutost što se Ustav u Hrvatskoj koristi kao sredstvo za ostvarivanje političkih interesa. Naglasila je stoga, kako je važno ustrajati na tome da Ustav čini jedinstvenu cjelinu. "Moramo se vratiti holističkom pristupu", poručila je Omejec.
Istaknula je i kako nažalost, u hrvatskom društvu vlada nerazumijevanje uloge Ustavnog suda, koji osim klasične uloge, u tranzicijskim društvima treba biti i tihi ustavotvorac.