Foto: Hina
NAKON što je građanska inicijativa "Ne damo naše autoceste" objavila da je prikupila dovoljan broj potpisa za referendum o monetizaciji autocesta, hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da će o tome pitanju presuditi volja ljudi, te najavio obraćanje Ustavnom sudu kod donošenja konačne odluke.
Istaknuo je kako to nije nikakvo duboko civilizacijsko ili principijelno pitanje njegove vlade i stranke, ali "ako tako bude, radit ćemo na svoju štetu".
"Kako ljudi odluče, bit će tako. Pitat ćemo i Ustavni sud što misli o toj vrsti referenduma i ako zaista Hrvati žele plaćati - a naročito oni koji imaju manje od 52 godine i koji štede u mirovinskim stupovima, koji se natječu na monetizaciji - ako žele plaćati kamatu sljedećih 25 godina u Milano, Torino, Pariz, London, i platiti dvije glavnice, da nas sve iskamatare - super", kazao je, napomenuvši kako ipak misli da su Hrvati "veći račundžije".
Milanović o slučaju selidbe u Zagreb Tower: "Jedino što je bitno je da nitko nije korumpiran, da nije uzeo neki novac"
Na novinarsko pitanje uživa li i dalje ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović njegovo povjerenje nakon što su mediji objavili da su se Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša tajnim ugovorima s tvrtkom Europolis Zagreb Tower obvezali plaćati godišnju zakupninu poslovnog prostora i troškove održavanja četiri milijuna kuna skuplje nego do sada, Milanović je istaknuo kako se nije dogodilo ništa nezakonito.
"Razloge zbog kojih je Fond za zaštitu okoliša, koji je vanproračunski fond, otišao iz državnog prostora gdje je plaćao najam u prostor gdje plaća nešto veći najam, to treba pitati njih", kazao je Milanović.
No, oni to imaju pravo napraviti, a Državni ured za upravljanje državnom imovinom u prazan će prostor ubaciti nekoga tko trenutno plaća visoku najamninu negdje drugdje, napomenuo je.
"Jedino što je bitno je da nitko nije korumpiran, da nije uzeo neki novac, da su troškovi tu negdje ili niži, a na primjeru samog ministarstva vidimo da su troškovi nešto niži. I da su isti, nemamo razloga sumnjati u to, naročito ako će u prostor koji je ostao prazan doći neka druga državna agencija koja trenutno privatnicima plaća veliki najam. Na kraju imamo nulu, ako ne i dobit", ocijenio je premijer.
Premijer Milanović dotaknuo se i pitanja prosvjeda branitelja ispred Ministarstva branitelja u Zagrebu napomenuvši kako je braniteljima jasno rekao da im "niti jedno pravo nije uzeto niti će biti uzeto". "Kod toga stojim. A ako smo negdje pogriješili, konkretno tražim da mi se kaže, možda možemo to popraviti", poručio je.
O eksploataciji nafte: "Crna Gora će morati promijeniti stav"
Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da bi eksploatacija nafte i plina u Jadranu mogla biti dobra gospodarska priča za Hrvatsku ako je ekologija na najvišoj razini.
Odgovarajući na novinarsko pitanje na Danu Sveučilišta u Zagrebu koliko je eksploatacija nafte i plina dobra gospodarska priča za Hrvatsku, premijer je ustvrdio kako to može biti dobra priča ako je ekologija na najvišoj razini.
"To može biti dobra priča ako je ekologija na najvišoj razini, a jest. Vidjeli smo zadnjih dana da je Crna Gora imala nekakve poteze na vladi, da su markirali neka svoja područja za istraživanje, koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova nego naša područja. Ako to shvatimo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore bit će dobro, ako je tvrdi stav Crne Gore onda će ga morati promijeniti. Ako se budemo previše boli rogovima na deblu, neće imati koristi ni jedni ni drugi jer će investitori odustati", rekao je premijer.
Uoči otvaranja ponuda prispjelih na javni natječaj Ministarstva gospodarstva za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja, premijer je odgovorio novinarima i da se davanje koncesije za istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ne može uvjetovati suradnjom s hrvatskim brodogradilištima.
"Malo je neuobičajeno u poslovnoj praksi da se nekome tko se javlja na natječaj za koncesiju za istraživanje ugljikovodika uvjetuje da radi s nekom privatnom kompanijom, bez obzira u čijem vlasništvu ta kompanija bila", kazao je Milanović.
Istaknuo je da je Hrvatska jedina država među novim članicama Europske unije koja je, zasad, uspjela spasiti i održati brodogradnju. "U tome vidim i neke zasluge svoje vlade i stvari koje smo mi radili. Sva naša brodogradilišta rade i drže se iznad vode, a to je u brodogradnji jako važno jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da sva propadnu", kazao je premijer.
Napomenuo je da se ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić upravo vratila iz srednje Azije, gdje i sam planira uskoro otići, a gdje "postoje velike šanse za narudžbe za naša brodogradilišta".
Riječ je o ozbiljnim narudžbama, koje ovise o kvaliteti naših tamo upravo isporučenih brodova, a nastavak te suradnje mogao bi se mjeriti u desecima i desecima brodova, "punim knjigama narudžbi za naša brodogradilišta u sljedećih 5-6 godina, narudžbi kojima se zarađuje, gdje nećemo pokrivati gubitke iz džepova poreznih obveznika, što smo radili 40 godina", ustvrdio je Milanović.
Osvrnuo se i na činjenicu da je Crna Gora markirala neka područja za istraživanje "koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova nego naša područja". "Ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ali ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati promijeniti", poručio je, upozorivši međutim, kako nikome nije u interesu previše se svađati "jer bi nam se moglo desiti da investitori odustanu".
"Hrvatske dionice u Ini nisu na prodaju, a što MOL planira sa svojim dionicama, i koji je u tome utjecaj mađarske vlade, ja to ne mogu znati"
Na novinarsko pitanje je li istina da mađarski premijer Viktor Orban privodi kraju prodaju MOL-ovog udjela u Ini ruskom Rosneftu, Milanović je kazao kako, kad bi bila istina da se tim poslom bavi premijer vlade koja je vlasnik samo 25 posto u MOL-u, "onda Mađarska ne bi bila ni blizu demokratska država".
"Siguran sam da Mađarska nije takva država. Ja sam premijer Vlade koja je vlasnik 45 posto u INI i ne bavim se pregovorima i ne prodajem nešto što je tuđe", istaknuo je premijer.
Hrvatske dionice nisu na prodaju, a što MOL planira sa svojim dionicama, i koji je u tome utjecaj mađarske vlade, ja to ne mogu znati, kazao je. "S kolegom Orbanom kad god se vidimo, što je često, uvijek malo popričam o tome, i nisam stekao dojam da se bavi bilo kakvim tradingom, trgovinom i prodajom dionica, a što će na kraju MOL odlučiti što će sa svojim dionicama, to ćemo vidjeti", dodao je Milanović.
Napomenuo je da je hrvatski zakon o privatizaciji Ine još na snazi bez obzira na "neke nesporazume koje imamo" s Europskom komisijom, a koja traži da neke odredbe toga zakona ukinemo. Te odredbe nisu ukinute upravo zato da bi Vlada zadržala utjecaj i zadnju riječ nad time tko može steći preko 10 posto dionica Ine, pojasnio je.
"Zakon nije mijenjan isključivo zbog tih strateških interesa, kako bismo mogli kroz taj zakon arbitrirati. To možda nije najtržišnije ponašanje, ali s obzirom na sve što se događalo, taj osigurač, tu kočnicu u rukama još uvijek neko vrijeme namjeravamo držati. To je ono što ja i moja vlada još možemo napraviti za Inu", kazao je Milanović, napomenuvši kako ni to "ne može trajati sto godina".
"Da pitate naše građane, najveći dio njih bio bi za to da se Vlada zaduži za dvije ili tri milijarde eura i otkupi dionice Ine. Ja im moram reći, kao odgovoran čovjek - ne kao političar - da je to nemoguće. Propast ćemo financijski. Dakle, moramo braniti ono što imamo, a to je 45 posto", upozorio je.
"Proračun za 2015. je na nogama"
Uoči sutrašnje objave jesenske ekonomske prognoze Europske komisije, Milanović se dotaknuo i hrvatskih očekivanja. Istaknuo je kako "mi imamo svoje brojke koje su malo bolje nego ranije".
"U sljedećoj godini će biti bolje. Prognoze imaju i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i Hrvatska narodna banka. To je jedan kolaž očekivanja, a očekivanja u cijeloj Europi u ovom trenutku nisu onakva kakva bih ja htio da jesu", kazao je.
Na pitanje novinara je li proračun za 2015. već sada na staklenim nogama, nakon što je proračun ove godine podbacio na prihodovnoj strani za dvije milijarde kuna, a vlada planira rasterećenje upravo prihodovne strane za iduću godinu, Milanović je poručio: "Proračun za 2015. je na nogama".
O ekonomskoj prognozi EK: Mi imamo svoje brojke
Uoči sutrašnje objave ekonomskih prognoza za zemlje članice premijer Milanović osvrnuo se na hrvatske izglede.
Mi imamo svoje brojke i malo su bolje nego ranije i sljedeće godine će biti bolje. Prognoze ima Svjetska banka, MMF i Hrvatska narodna banka i to je jedan kolaž očekivanja rekao je premijer.
"Očekivanja u cijeloj Europi nisu onakva kakva bi ja htio da jesu, je l' Europa nije koordinirana kao Amerika, nema zajedničku politiku i postala je opsjednuta štednjom pod svaku cijenu. U redu prije pet godina nam se činilo da to ima nekog smisla, ali prošlo je pet godina rezultata nema. Svi stagniraju uključujući i Njemačku. Pametan čovjek će stati i zapitati se je li to rješenje".