Monitoring za Hrvatsku i nakon ulaska u EU?

EUROPSKA komisija nezadovoljna je sporošću Vlade Zorana Milanovića u otklanjanju primjedbi iz poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava. Ne bude li Vlada marljivija, u Bruxellesu za Hrvatsku imaju spreman i plan B - monitoring i nakon ulaska u Europsku Uniju.

Povjerenica Europske komisije za pravosuđe i temeljna prava Viviane Reding prošlog je tjedna svom hrvatskom kolegi Orsatu Miljeniću rekla da je Vlada Jadranke Kosor bila marljivija u rješavanju nagomilanih problema u pravosuđu. Otkrio je to u Bruxellesu za Media Servis visoki izvor iz povjereničinog ureda, kao i da je Reding Miljeniću najviše zamjerila rast broja neriješenih sudskih slučajeva, umjesto očekivanog smanjenja. Analizirajući odnose Europske Unije sa zemljama Zapadnog Balkana probleme je uočila i Eline de Ridder, profesorica Centra za EU studije Sveučilišta u Gentu.

"Osnovna dva problema, kada govorimo o funkcioniranju i učinkovitosti pravosuđa, je činjenica da su sudski procesi predugi, kao i pretrpanost slučajevima. Previše je neriješenih slučajeva", istaknula je de Ridder.

Europska komisija Hrvatskoj zamjera i presporo procesuiranje ratnih zločina. "Jedna od stvari koje Hrvatska ovdje mora učiniti je osigurati da nema više izrazitog nekažnjavanja, kako bi više slučajeva iznijela na sud i također garantirala sigurnost svjedoka i informatora, budući da je to obično bio problem", rekla je de Ridder.

"Previše malih sudova u Hrvatskoj trebaju biti integrirani u veće, a manji trebaju biti zatvoreni"

Analiza je pokazala da su za nagomilani broj neriješenih predmeta krivi nedovoljno stručni, podobni i korumpirani suci, koje je današnje pravosuđe naslijedilo iz prošlih vremena, a kao korak u rješavanju problema Europska komisija sugerira okrupnjavanje sudova. "Imamo sistem povezivanja sudova u skladu s EU pravilima. Previše malih sudova u Hrvatskoj trebaju biti integrirani u veće, a manji trebaju biti zatvoreni", pojašnjava de Ridder.

Baš prošlog tjedna, nakon što je u Bruxellesu dobio packu, ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je pravu malu pravosudnu reformu, uz ostalo i da se iduće godine kreće u smanjenje broja sudova i njihovo okrupnjavanje. "Ne možemo imati tako puno malih, nespecijaliziranih sudova i sudaca. Dakle, okrupljavanje je neophodno. Preko toga će doći do specijalizacije. Građani nekad neće to voljeti jer će putovati dalje, ali, 'ajmo biti realni, nemamo ni bolnicu u svakom gradu u kojem imamo sud, a teže je nekome tko je bolestan doći do bolnice nego nekom do suda", najavio je Miljenić.

Ne budu li primjedbe otklonjene do kraja ožujka odnosno početka travnja iduće godine, kada će Europska komisija izaći s posljednjim izvještajem o monitoringu, moguće je da će Europska unija odlučiti i na Hrvatsku primijeniti Mehanizam suradnje i provjere, odnosno monitoring i nakon pristupanja Europskoj Uniji, kakav se primjenjuje na Bugarsku i Rumunjsku. No, povjerenica za pravosuđe Viviane Reding očekuje da će do objave proljetnog izvještaja Hrvatska ipak ispuniti preostale zadaće, zbog čega nam visoki izvor u Bruxellesu otkriva da je aktivacija "plana B" ipak malo vjerojatna, ali da kao instrument pritiska nakon 1. srpnja 2013. godine svakako postoji.