Foto: Hina
PREDSJEDNIK Hrvatskog sabora Josip Leko danas je sa svečane sjednice, kojom je Hrvatski sabor obilježio svoj Dan i 25 godina hrvatskog parlamentarizma, poručio kako nam je za budućnost države potrebno jedinstvo kako smo imali i prije 25 godina.
Političke je aktere još jednom pozvao da se u izbornoj godini ne dovode u situaciju da zbog osobnog političkog probitka ili probitka bilo koje političke opcije uništavaju vrijednosti demokratskog društva.
Nužan je nacionalni konsenzus
"Pozivam sve političke aktere da budu demokratski odgovorni u izbornoj godini i na taj način pokažu brigu za budućnost hrvatskog društva i hrvatske države, da svoje aktivnosti usmjere u daljnji razvoj demokratskih procesa i gospodarskog napretka na dobrobit svih građana Republike Hrvatske. To građani s pravom od svih nas očekuju", poručio je Leko.
Uvjeren je kako je za to nužan nacionalni konsenzus oko toga koje je gospodarske grane nužno razvijati, oko pravca razvoja obrazovanja te u vođenju vanjske politike.
"Nitko dobronamjeran ne može biti protiv takve vrste nacionalnog konsenzusa. Zato neka nam današnja svečanost u kojoj se s punim ponosom prisjećamo prvih dana višestranačja u Hrvatskoj, bude poticaj za ostvarenje svih naših nacionalnih i državnih interesa", pozvao je Leko.
Predsjednik Sabora podsjetio je da je konstituiranjem prvog višestranačkog, demokratski izabranog Sabora Hrvatska zakoračila u novo razdoblje.
"Prvi koraci hrvatske parlamentarne demokracije, zreli i dostojanstveni, odraz su duboko ukorijenjene višestoljetne težnje hrvatskih građana za životom u slobodi. To je ono što nas i danas ispunjava ponosom i zbog čega proslavljamo Dan Hrvatskog sabora", poručio je Leko.
Podsjetio je da je legitimitet prvih višestranačkih izbora bio je temelj za donošenje važnih državnih odluka i snažno uporište u obrani zemlje od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.
"Nažalost, izgradnja demokracije u Hrvatskoj odvijala se paralelno s rastućom ratnom prijetnjom. Eskalacijom velikosrpske ideje i politike na područje naše zemlje i Miloševićeva velikosrpska ambicija izvedena je agresija na demokratsku Hrvatsku državu. Hrvatska se od ratnih razaranja i okupacije branila i uspješno oslobodila. To je postigla jedinstvom svojih građana. Volja i spremnost da obrane demokratske slobode od agresorske okupatorske politike bili su odlučeni tim presudnim jedinstvom", ocijenio je Leko.
Naglasio je, međutim, kako je svoju slobodu Hrvatska platila visokom cijenom, kako su ratna razaranja, ne samo materijalna, bila strašna i bespoštedna.
"Zato kad govorimo o Danu Hrvatskog sabora kojim svečano obilježavamo početak hrvatske demokracije, slobode i neovisnosti, onda se uvijek trebamo sjetiti i zahvaljivati hrvatskim braniteljima koji su hrabro i spremno stali u obranu demokracije i njezinih vrijednosti. Tu se, naravno, treba sjetiti i prvog hrvatskog demokratski izabranog predsjednika dr. Franje Tuđmana", istaknuo je Leko.
Problemi gospodarstva su rješivi
Ocijenio je kako je Hrvatska, ugradnjom demokratskih standarda EU, ostvarila još jedan cilj zacrtan početkom 90-ih.
"Počinjene su, nažalost, i neke krupne pogreške u procesu privatizacije i pretvorbe nekadašnjih društvenih poduzeća. Tako je, što zbog neznanja i nesposobnosti nekih novih vlasnika, što zbog njihovih korupcijskih radnji, izgubljen veliki broj radnih mjesta. Gubitku radnih mjesta pridonijela je i kriva ekonomska politika koja je pogodovala uvoznicima na štetu izvoznika domaćih proizvoda", ocijenio je Leko.
Upozorio je kako se Hrvatska previše zaduživala te kako su strukturni problemi hrvatskog gospodarstva koji su doveli do visoke stope nezaposlenosti i teške socijalne situacije u zemlji razlog za zabrinutost.
"Tim više što imamo sve veći odljev mladih, školovanih ljudi, upravo one društvene dodane vrijednosti koja nam treba da zemlju izvučemo iz dugogodišnje gospodarske krize", rekao je Leko.
Ocijenio je kako ti ekonomski problemi nisu nerješivi. "Ako smo uspjeli pobijediti u Domovinskom ratu, ostvariti višestoljetni san o neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj, onda nema razloga sumnjati da ćemo izaći na kraj i sa strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva. Prvi pozitivni pomaci su tu, voljeli bismo da je dinamika izlaska iz recesije brža, ali ono što je najvažnije - ne treba odustati, ne treba gubiti nadu da će sutra biti bolje", uvjeren je Leko.
Na svečanu sjednicu Sabora došli su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić i bivši predsjednici Sabora, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predstavnici pravosudnih instutucija i sudbene vlasti, akademske zajednice i vjerskih zajednica.
Nije bilo premijera Zorana Milanovića, bivšeg predsjednika države Ive Josipovića, HDZ-ovih zastupnika, ostalih je zastupnika bilo vrlo malo.
Uzvanicima je prikazan dokumentarni film "Hrvatski sabor u demokratskim procesima".