Foto: Fabio Šimićev/Zadarski list
NAKON što je Vlada jučer prihvatila neobvezujuće ponude za prodaju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, stižu oštre reakcije sindikalista i oporbe koji poručuju kako Vlada zbog vlastite nesposobnosti rasprodaje državnu imovinu. Što bi se sljedeće moglo naći u ponudi?
Oporba smatra da je riječ o smiješnim cijenama po kojima se prodaje obiteljsko srebro. "Nismo protiv privatizacije, no jesmo kad je riječ o institucijama koje bi u rukama sposobnih ljudi trebale biti alat za gospodarski oporavak", ističe HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević. On dodaje kako je ova Vlada nesposobna provesti nužne strukturne reforme pa sad praznu državnu blagajnu puni rasprodajom državne imovine.
"Gdje je kraj? To je kao da ovisniku date novce pa neka si ide kupiti novu drogu. Hrvatskoj trebaju strukturne reforme, treba joj gospodarski rast koji se može ostvariti u suradnji i dijalogu s privatnim sektorom, a ne u vrijeđanju i napadanju na taj isti privatni sektor", smatra Milošević.
"Umjesto mjera za izlazak iz krize, Vlada krpa proračun rasprodajom svega što stigne"
Da ulaskom Hrvatske u EU kreće i masovna privatizacija svega onoga što državi ne treba Vlada ne skriva, a potvrdio je to nekoliko puta i ministar Linić. Na bubnju bi se mogla naći poduzeća koja obuhvaćaju transportnu infrastrukturu, od zračnih luka u Splitu, Rijeci, Osijeku, riječne u Vukovaru, HŽ Carga, Jadrolinije, lista je podugačka, a to je ono što brine sindikaliste. "Umjesto mjera za izlazak iz krize, Vlada krpa proračun rasprodajom svega što stigne", smatra predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević.
"Posebno nam je neprihvatljiva situacija u Croatia osiguranju. Kad već Vlada inzistira na provođenju takve štetne i loše odluke, onda kao socijalni partner od Vlade inzistiramo da s ponuđačima sjednemo i dogovorimo sadržaj socijalnog sporazuma", rekao je Matijašević.
Ekonomski analitičar Žarko Primorac spušta loptu na zemlju. Smatra kako nije riječ o rasprodaji državne imovine, već o traženju strateških partnera koji će je učinili efikasnijom, a pritom i uprihoditi sredstva u proračun. Pri tom je naravno ključno u procesu privatizacije sačuvati što više radnih mjesta.
"Ne događa se u Hrvatskoj ništa drugačije nego što se događalo i događa se u svim tranzicijskim zemljama. Ne očekujem da će država u ovom trenutku ići u privatizaciju ovih esencijalnih infrastrukturnih projekata poput HEP-a, šuma ili nekih drugih prirodnih bogatstava, ali da će ići u privatizaciju dijela željezničkog prometa - to će ići"