Foto: FAH
STRANKA ORaH je danas, posljednji dan javne rasprave o građanskom odgoju u školama, upozorila da uvođenje novoga predmeta u školski kurikulum ne smije biti u funkciji pukoga prikupljanja političkih poena, te ističe da bi Građanski odgoj i obrazovanje trebao u Hrvatskoj biti uveden kao poseban obvezan predmet.
Politički nadomjestak
Kvalitetu pripreme uvođenja građanskog odgoja smatraju upitnom zbog "manjka kurikularne pripreme, neujednačenosti zamišljene provedbe, a osobito nedovršenosti koncepcije provedbe međupredmetnosti u strukovnim srednjim školama".
Novi sadržaj trebao biti u funkciji stvarnoga razumijevanja aktivnoga građanstva te pridoinijeti oplemenjivanju ukupnih ishoda učenja, a ne u funkciji prikupljanja političkih poena, kažu u ORaH-u te dodaju kako se "nažalost, zbog niza obilježja ovoga prijedloga čini da je riječ upravo o političkome nadomjesku za izvornu inicijativu za koju nisu bili valjano pripremljeni temelji te je stoga i ostala neprovedena".
Materijalizam kao pozitivna kategorija
Navode i kako "upadaju u oči neki sadržajno upitni aspekti ponuđene koncepcije, napose oni kojima se uvodi materijalizam kao pozitivna kategorija reprezentirana pojmom novca odnosno imovinskog stanja".
"Na temelju takvih sadržajnih komponenti može se steći dojam da su autori u nekim dijelovima programa pobrkali ideje građanskoga odgoja s neoliberalnim doktrinama!", upozoravaju u ORaH-u.
Građanski odgoj kao obveza
S obzirom na predviđeni broj sati, ukupno učeničko opterećenje, nedomišljenu realizaciju te nepripremljenost nastavnoga kadra, kao zaključak se nameće da je realni ishod ovakve inicijative površnost te formalno popunjavanje obrazaca o odrađenim nastavnim jedinicama od strane nastavnika, kažu u ORaH-u.
Ističu da bi Građanski odgoj i obrazovanje trebao u Hrvatskoj biti uveden kao poseban obvezan predmet, interdisciplinarno integriran u manji broj društvenih i humanističkih predmeta, na temelju odgovarajuće prilagodbe kurikuluma kao cjeline.