Foto: FAH
ODAVANJEM počasti i polaganjem vijenaca na glavni spomenik i spomen ploče žrtvama nacizma te mimohodom izaslanstava iz 73 zemlje među kojima i Hrvatske u nedjelju je obilježena sedamdeseta godišnjica oslobođenja nekadašnjeg nacističkog koncetracijskog logora Mauthausen u Austriji.
Na komemoraciji u Mauthausenu nedaleko Linza bilo je oko 22.000 ljudi, preživjeli logoraši, austrijsko državno vodstvo s predsjednikom Heinzom Fischerom i kancelarom Wernerom Faymnom, izaslanstva iz 73 države uključujući i hrvatsko na čelu s osobnim izaslanikom hrvatske predsjednice veleposlanikom u Austriji Gordanom Bakotom.
Bakota: Stradanja ne smiju biti zaboravljena
"Na ovom mjestu sjećamo se i odajemo počast nevinim žrtvama nacističke ideologije i terora uz poruku da stradanja ne smiju biti zaboravljena", rekao je Bakota pred spomen pločom na kojoj piše "U spomen ovdje poginulih pripadnika hrvatskog naroda".
"Posebno mi je drago da su se ovdje okupili predstavnici hrvatskih antifašista i predstavnici udruga branitelja Domovinskog rata, što je pokazatelj iznimno velike svijesti i jedinstva", rekao je Bakota.
Žrtve i preživjeli logoraši obvezuju da se pojača budnost protiv svih oblika netrpeljivosti, ekstremizma i rasizma kako se strahote koje su se dogodile u Mauthausenu nikad više ne bi ponovile, rečeno je na središnjoj manifestaciji, koja je održana pod geslom "Kamenolom i prisilan rad" uz glavnu poruku "Nikad zaboraviti".
U Mauthausenu zatočeno 200.000 ljudi
Logor Mauthausen osnovan je 1938., a u sedam godina postojanja u njemu je bilo zatočeno oko 200.000 ljudi, od kojih je polovica ubijena. Među zatočenicima bilo je oko 200 hrvatskih građana.
Logoraši su radili u kamenolomu i industriji oružja, a zadnje likvidacije izvršene su neposredno pred oslobađenje 5. svibnja 1945. kada su u logor ušle američke snage.
Na komemoraciji u Mauthausenu sudjelovalo je 35-člano hrvatsko izaslanstvo u kojem su bili predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinsko rata, Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, Zajednice udruga hrvatskih invalida domovinskog rata HVIDRE iz Zagoreba i Susegrada, Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita koju su zastupali djeca, unuci i rodbina preživjelih logoraša iz Bola i Nova Sela s otoka Brača.