Ilustracija: Arhiva
UNATOČ aktivnostima, programima, kampanjama među kojima je najpoznatija "Jedno od pet" Vijeća Europe, raste broj kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, pa se s pravom možemo pitati jesmo li u Hrvatskoj u odnosu na četiri godine ranije još na početku u prevenciji i zaustavljanju seksualnog nasilja nad djecom, rečeno je danas na okruglom stolu koji je organizirala Udruga roditelja "Korak po korak".
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić smatra kako se može reći "ipak se kreće", to jest da je zakonodavni okvir pristojno uređen, ali praksa zaostaje. Još nije organiziran nadzor i praćenje počinitelja seksualnog zlostavljanja djece, ne zna se kamo s njima ako im se izrekne mjera udaljavanja iz obitelji, nedovoljno je razvijen sustav preventive i potpore žrtvama, ali i rad s počiniteljima.
Kroničnim problemom ocijenila je nesuradnju između institucija, a smatra da je najviše učinila policija o čijim je programima, u ime Ravnateljstva policije, govorila Sanja Gospodinović.
MUP otvorio dvije internetske stranice
Gospodinović je navela da je lani počinjeno 487 kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, što je gotovo stotinu više nego 2012. Povećan je i broj kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, kojih je 2012. bilo 16, a 2013. taj se broj povećao na 61. U raspravi se čulo kako se još ne zna je li taj porast rezultat većeg prijavljivanja ili zaista raste.
Navela je da je MUP opremio sobe za razgovor s djecom žrtvama i otvorio dvije internetske stranice – Centar za sigurniji internet, na kojem je mnoštvo korisnih informacija, i "Red Button", na kojemu svi mogu anonimno ostaviti informacije o zlostavljačima. Osim toga, rekla je kako već 13. naraštaj policijskih službenika polaže specijalne tečajeve o pomoći žrtvama.
Od lipnja 2013. Hrvatska je članica Interpolove baze koja sadržava podatke o dječjoj pornografiji koja se raspačava internetom i imena počinitelja pa je, zahvaljujući tome, u manje od tri mjeseca utvrdila 29 žrtava i pronašla 12 počinitelja.
Sutkinja za mladež Lada Peto Kujundžić rekla je da je samo 11 posto sudaca specijalizirano za kaznena djela seksualnog zlostavljanja djece te da još nema stručnih osoba ni savjetnika koji bi djeci pomagali u sudskom procesu. Predložila je racionalizaciju sudova koji bi se bavili tom problematikom i stalnu specijalizaciju svih koji rade s djecom žrtvama seksualnog zlostavljanja.
Bruna Profaca iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba iznijela je podatak da su u više od 90 posto slučajeva zlostavljači djeci poznati. Među zlostavljanima je 80 posto djevojčica za koje opasnost od zlostavljanja počinje ranije i traje duže nego kod dječaka.
Ajduković: Država mora imati jasnu strategiju
Marina Ajduković sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta iznijela je 10 načela preventivnih programa zaštite djece od nasilja te je ustvrdila kako država mora imati jasnu strategiju u što će i kako ulagati.
Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta govorio je o zdravstvenom kurikulumu i četvrtome modulu o spolnosti koji je, podsjetio je, izazvao burne rasprave i kritike. To je, smatra, urodilo i svojevrsnom autocenzurom svih onih koji su radili na tom kurikulumu, pa i na njega kao na koordinatora.
Navodeći da je satnica minimalna (devet sati), istaknuo je kako se zbog svega što se zbivalo ne zna što se radi na tim satovima, kakva su predavanja i ima li učinaka. Nitko to niti ne želi pitati, a to bi se moglo izbjeći kad bi mjerodavno ministarstvo određenom broju nastavnika ponudilo edukaciju i time dalo institucionalnu potporu kurikulumu, zaključio je Štulhofer.
O programima i iskustvima Islanda u prevenciji i sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece govorila je Jona Palsdottir iz islandskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture, a za sutra je najavila prikazivanje dokumentarnog filma koji je preveden na hrvatski pod nazivom "Zatraži pristanak".