Foto: FAH
BLOOMBERG je na temelju razgovora, intervjua, analiza i istraživanja s različitim akademicima, ekonomistima, istraživačima i investitorima diljem svijeta objavio svoj "Vodič za pesimiste kroz 2015. godinu".
Stručnjaci su pobrojali preko 15 žarišta koja bi u nadolazećoj godini mogla biti polazišne točke za nove podjele, sukobe i ratove među zemljama i narodima.
Kao moguće žarište novim sukoba spominje se Sirija, a kao opasnost se navodi mogućnost da se nasilje iz te zemlje prelije na Libanon, Jordan, Tursku, ukoliko Islamska država i Assadov režim pobijede ostatke umjerene opozicije u svojim zemljama.
U 2014. godini, pokret Islamske države čije su gnusne metode "preteške" čak i za Al Kaidu, jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se ohrabrio proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su se Sjedinjene Države na zračne udare i okupljanje široke međunarodne koalicije za borbu protiv islamista.
Izrael
Nakon izbora u ožujku moglo bi doći do trećeg palestinskog ustanka protiv Izraela, a moguć je i scenarij u kojemu se nemiri pretvore u nasilne sukobe između fundamentalističkih elemenata na objema stranama. Militantne skupine drugim zemalja, poput Saudijske Arabije, Iraka, Sirije, Egipta, Jordana i drugih, u tom bi se slučaju brzo uključile u kaos.
Podsjetimo, ovo ljeto je obilježio rat koji je počeo ubojstvima izraelskih tinejdžera i mladog Palestinca, a prometnuo se u krvoproliće u kojem je Izrael ubio više tisuća Palestinaca, uglavnom civila, a život je izgubilo i sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.
Napetost je porasla poslije pokopa trojice Izraelaca tinejdžera otetih i ubijenih u lipnju na Zapadnoj obali. Dan nakon toga pogreba pronađeno je tijelo nestalog Palestinca. Izraelske su vlasti osudile to ubojstvo koje je vjerojatno bila osveta za smrt mladih Židova, a ministrica pravosuđa Tzipi Livni rekla je da je to, ako jest riječ o osveti, "teroristički čin".
Iako je Izrael uhitio osumnjičenike, u srpnju su iz Gaze na izraelski teritorij pale stotine raketa, a izraelski raketni štit Željezna kupola presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u predgrađu Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofenziva na tu enklavu. Prvo zračna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više tisuća života.
Sedmotjedni je sukob završio krajem kolovoza prekidom vatre, a "pobjedu" su proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i islamistički pokret Hamas.
Iran
Ukoliko Iran ne postigne dogovor sa Zapadom oko svojeg nuklearnog programa, mogao bi, unatoč upozorenjima, nastaviti s razvijanjem nuklearnih kapaciteta, što bi uključivalo i razvoj nuklearnog oružja. Kad bi u tom slučaju došlo do intervencije Izraela, to bi moglo pokrenuti regionalni rat.
Za vrijeme 2014. godine vodili su se pregovori čija je svrha bila okončati dvanaestogodišnji spor oko iranskih nuklearnih ambicija, zbog kojih su Teheranu nametnute teške gospodarske sankcije, i strahove da će doći do novog rata na Bliskom istoku ako se uskoro ne postigne diplomatsko rješenje spora.
Prije četiri dana iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je da se nuklearni razgovori s velikim silama odvijaju u dobrom ozračju te da su poduzeti "dobri koraci" i da će ih uslijediti još.
Zapadna obala
Hamas bi u svakome trenutku mogao ponovno krenuti s napadima na Izrael s područja Zapadne obale, a mogući su i novi napadi s područja Gaze.
U međuvremenu, raste nominalna podrška Palestini od strane međunarodne zajednice.
Europske su zemlje počele priznavati Palestinu: Švedska je 30. listopada formalno priznala palestinsku državu. Vlada u Stockholmu objavila je kako smatra da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za priznanje Palestine, te kako se nada da će tom odlukom pridonijeti postizanju mirovnog sporazuma jer će strane biti manje neravnopravne.
Nakon dogovora političkih grupacija u Europskom parlamentu to je tijelo sredinom prosinca usvojilo rezoluciju kojom načelno podupire palestinsku državu i rješenje o dvjema državama što treba postići mirovnim pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški parlament usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično poduprli palestinsku državu.
Saudijska Arabija
Kralj Abdullah, 90-godišnjak, mogao bi umrijeti od starosti. Njegov nasljednik, Salman, ima 79 godina. Do promjene na prijestolju došlo bi u nezgodnom trenutku, s obzirom na zračne napade Saudijske Arabije na položaje Islamske države, što bi moglo dovesti do nemira.
Podsjetimo, vođa Islamske države Abu Bakr al-Baghdadi početkom studenog založio se za napade na Saudijsku Arabiju te rekao da se njegov kalifat širi po arapskome svijetu, a zatražio je i stvaranje "vulkana džihada".
"Sinovi al-Haramaina (Saudijske Arabije)... Zmijina glava i srce bolesti ondje su... Isučite sablje", rekao je Baghdadi upotrijebivši pogrdni izraz za Saudijsku Arabiju.
Baltik
Vladimir Putin mogao bi početi aktivnije stvarati probleme NATO-u, i to na području Estonije i Latvije, pričinjajući neugodnosti za ruske manjine u tim zemljama. Ruski zrakoplovi koji ulaze u zračni prostor članica Saveza već pokazuju određenu volju da se testira odlučnost NATO-a.
Ove godine je 400 ruskih letjelica uočeno i prepraćeno blizu NATO-ovih zemalja, ili 50 posto više nego godinu ranije, rekao je 20. studenoga u Estoniji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
8. prosinca Litva je pojačala stupanj pripravnosti svojih snaga, pošto je u Baltičkome moru otkrila skupinu od 22 ruska ratna broda, među kojima i korvetu s teškim oružjem, pet kilometara od svojih teritorijalnih voda.
Rusija/Ukrajina
Separatisti u Ukrajini, uz podršku Rusije, mogli bi pokrenuti prodor na zapad Ukrajine, s ciljem stvaranja koridora do Krima. To bi izazvalo intenzivnije ekonomske sankcije SAD-a i EU-a, a moglo bi dovesti i to jačanja vojne pomoći Zapada Ukrajini.
Krajem 2013. i početkom 2014. prosvjednici su na kijevskome trgu Majdanu prosvjedovali protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od približavanja Europskoj uniji i da se okrene tješnjim vezama s Rusijom.
Nakon krvavih obračuna na Majdanu, prosvjedi su doveli do Janukovičeva pada i bijega u Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala novog predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka.
On je prozapadno orijentiran, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa Rusiji.
Nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su krimske vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u ožujku prkoseći međunarodnoj zajednici anektirala taj poluotok s bazama ruske Crnomorske flote.
Industrijske regije Luhansk i Doneck na referendumu su se izjasnile protiv ostanka u Ukrajini i osnovale svoje "republike". U sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske snage, poginulo je najmanje 4.700 ljudi, a borbe ne prestaju unatoč sporazumu o prekidu vatre sklopljenome u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.
Južnokinesko more/Istočno kinesko more
Mogući su sukobi između kineskih vojnih brodova i japanskih ribara u Južnokineskom moru, a zračne snage dviju zemalja mogle bi se uključiti u rat oko spornog otočja Senkaku. Eskalacija sukoba u rat bi uvela i saveznike, a došlo bi do porasta nacionalističkih tenzija.
Napetosti su dosegnule vrhunac u svibnju kada je Kina postavila golemu naftnu platformu u vodama koje svojata Vijetnam. SAD i Filipini želje spriječiti takve poteze, kao i gradnju i svojatanje zemlje na spornim otocima.
To je pitanje podijelilo ASEAN jer neke zemlje ne žele ugroziti trgovinske i investicijske veze s Kinom.
Peking koristi svoj utjecaj kako bi blokirao regionalne odluke o tom pitanju, primjerice 2012. kada je sastanak ASEAN-a kojim je predsjedala Kambodža, kineski saveznik, završio grubim riječima.
Američki prijedlog da se prekinu provokacije u Južnokineskom moru naišao je na hladan odgovor Kine i nekih država jugoistočne Azije na regionalnom sastanku.
Nigerija
Ekstremisti islamističke organizacije Boko Haram mogli bi nadjačati državne snage u Nigeriji, koje već imaju poteškoća s kontroliranjem i nadziranjem određenih područja u zemlji.
Od travnja Nigerija proživljava pravu eksploziju nasilja koje čini Boko Haram spektakularnim napadima i otmicama.
U pet proteklih godina sukobi između te terorističke pobunjeničke skupine i snaga reda odnijeli su više od 13.000 života i raselili 1,5 milijuna ljudi, uglavnom na sjeveroistoku.
Iako je medijski manje praćen od svoje srodne skupine Islamske države, koja želi stvoriti kalifat na području Sirije i Iraka, Boko Haram sanja o kalifatu u Nigeriji. Otkako je nigerijska vojska 2009. javno smaknula utemeljitelja Boko Harama Muhameda Jusufa, njegov nasljednik Abubakar Shekau pokrenuo je kampanju straha napadajući vojno osoblje, vjerske vođe, učenike i studente, džamije i tržnice.
Najspektakularnija je otmica 276 učenica u Chiboku u državi Borno. Vođa Boko Harama objavio je da su one robinje i da će ih udati. Pobjeći je uspjelo 57 djevojčica, a 219 se smatra nestalima.
Boko Haram tvrdi da su sve preobraćene na islam i udane.
Afganistan/Pakistan
Talibanski militanti Pakistana i Afganistana mogli bi se povezati s Islamskom državom te izvršiti pritisak na Kabul i Islamabad, u kontekstu smanjivanja broja američkih postrojbi na tom području.
Ovog tjedna svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u jednoj državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba, većinom učenika, ubijeno je kada su talibani upali u školu u Pešavaru i uzeli za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica priopćila da su mrtvi i ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.
Indija/Pakistan
Moguć je teroristički napad, u rangu onoga koji se dogodio u Indiji 2008. godine, kada je teroristička grupa iz Pakistana napala hotele i željezničke stanice. Stranka premijera Narendre Modija bila bi prisiljena žestoko uzvratiti, što bi lako dovelo do krize u odnosima između dva "nuklearna susjeda".
U studenome je pakistanska vojska rekla novom afganistanskom predsjedniku Ashrafu Ghaniju, koji boravi u posjetu Islamabadu kako bi obnovio narušene odnose između Afganistana i Pakistana, da je sigurnost dviju zemalja "neraskidivo povezana".
Odnosi dviju zemalja su narušeni zbog redovnih međusobnih optužbi o pružanju utočišta protuvladinim pobunjenicima koji prelaze propusnu granicu i vrše smrtonosne napade.
Sjeverna Koreja
Sjevernokorejska podmornica mogla bi potopiti južnokorejski brod, kao što se dogodilo 2010. godine, opravdavajući čin time što bi ustvrdila kako se radilo o pokušaju špijuniranja. To bi Južnu Koreju navelo na protuudar, što bi dalje narušilo već loše odnose između dvije zemlje.
Sjeverna i Južna Koreja trenutno vode razgovore, no iz Pyongyanga u listopadu su upozorili kako bi oni mogli biti otkazani, zbog "bahatog" ponašanja te zemlje.
"Međukorejske veze nalaze se na raskršću", rekli su tada članovi sjevernokorejske delegacije koja bi trebala sudjelovati na razgovorima za sjevernokorejsku agenciju KCNA.
U listopadskoj sjevernokorejskoj izjavi stoji i kako je cilj razgovora bio utvrđivanje buduće suradnje dviju zemalja, "omogućiti nastavak rada na krhkim odnosima između zemalja" ili, ukoliko razgovori pokažu da je detant neostvariv, "nastavak konfrontacije koja bi se mogla intenzivirati te postati uvodom u rat".
Podsjetimo, dvije Koreje dogovorile su dijalog ranije u listopadu, nakon iznenadna posjeta sjevernokorejske delegacije Južnoj Koreji.
Arktik
Rastuće tenzije između Rusije, SAD-a, Danske, Norveške i Kanade oko prava na prirodne resurse Arktika mogle bi dovesti do otvorene konfrontacije na moru.
Ruske ambicije na Arktiku već neko vrijeme zadaju glavobolju zemljama koje također žele biti prisutne u toj regiji, no nedavno rusko pripojenje Krima arktičke planove Moskve stavlja pod još veće povećalo.
Svoj budući gospodarski rast Rusija značajno oslanja na razvoju golemih izvora energije na Arktiku, pokušavajući oživjeti prometni pravac kroz led koji datira iz sovjetskih vremena.
Istovremeno, SAD, Norveška i Danska bore se za "pošteni udio" u arktičkim zalihama nafte i prirodnog plina.
Irak
Militanti IS-a mogli bi pokrenuti sektaški rat između šijita i sunita, što bi dalje narušilo proizvodnju nafte te uvuklo SAD i druge zemlje u sukob.
Amerika je ljetos počela s ograničenim zračnim udarima na položaje Islamske države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i prijetila da će u iračkome lučkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne prijeđu li na islam. Iz grada je pobjeglo gotovo svih šezdeset tisuća kršćana. IS je zauzeo mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad Mosul.
Deseci tisuća jezida, pripadnika etnoreligijske skupine u Iraku, sklonili su se u kolovozu pred nasiljem IS-a na obronke planine Sindžara. Pripadnici radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili dijelove Iraka i Sirije progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih "štovateljima vraga" koji moraju prijeći na islam.
Američki predsjednik Barack Obama u kolovozu je objavio kako je odobrio ograničene zračne udare na IS i bacanje humanitarne pomoći. Iako nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put nakon 2011. vraća u Irak.
Grčka
Grčka vlada mogla bi pasti, što bi za posljedicu moglo imati dolazak na vlast antieuropskih snaga, na čelu s Alexisom Tsiprasom. Takva bi promjena mogla dovesti do nove krize u eurozoni.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je, u neuobičajeniom potezu za europskog dužnosnika, prije tjedan dana oštro upozorio Grke da bi mogli upasti u velike probleme kada bi "pogrešno" glasovali i kada bi Syriza, stranka aktualnog grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, pobijedila na izborima.
Tsipras je odbacio to upozorenje i istaknuo da će europski partneri promijeniti mišljenje kada vlast preuzme njegova snažna vlada.