Foto: healthline.com
Kako upozoravaju pčelari, zbog neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine pčele su veoma aktivne i troše previše hrane, što nije uobičajeno za ovo doba godine. A dođe li do naglog zahlađenja, pčele će se skupiti u klupko i većina legla će ostati nepokrivena. Zbog toga će pčele trošiti još više hrane i na kraju ostati gladne, a naposljetku i uginuti.
Pomor pčela zahvatio je gotovo cijelu Hrvatsku, a pčelari su u strahu od ponavljanja scenarija iz 2009. godine, kada je izumrlo više od 20 posto pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Zbog neuobičajeno visokih temperatura pčele su zbunjene i dezorijentirane te izlaze iz košnica, misleći da je proljeće. Tada nastaju problemi jer pčele vani ne mogu pronaći hranu te troše onu u košnicama. Također, problem nastaje kada matica počne leći jajašca, a mlade pčele počnu trošiti zalihe hrane.
Za pčelare nema dobrih vijesti - ovakvo vrijeme trebalo bi se nastaviti i u idućih tjedan dana. Temperature će se nastaviti kretati oko 10 stupnjeva u kopnenoj, odnosno oko 15 stupnjeva na obali Hrvatske.
Pomor pčela nije samo problem Hrvatske, već i skoro cijele Europe, koja se ove zime suočava s neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine. Budući da pčele sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani, odnosno da su glavni faktor u oprašivanju našeg prirodnog hranidbenog lanca, nastavi li se ovakvo stanje, u budućnosti nam prijete velike štete i katastrofa.
Udruge pozivaju pčelare da prijave probleme
Pčelarske udruge Propolis i Pčelinjak te Hrvatska poljoprivredna agencija pozvale su sve hrvatske pčelare da hitno ispune Upitnik o ovogodišnjim gubicima pčela i dostave ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Ovaj apel uputili su jer s terena dolaze informacije o naglom slabljenju brojnih pčelinjih zajednica i njihovom odumiranju, a ovo toplo vrijeme može nas dovesti u dosad nezapamćene gubitke na pčelinjacima diljem Hrvatske.
Što pčelari mogu učiniti odmah?
"Najhitnije treba pregledati sve zajednice i u onima gdje su pčele izbile na satonošu, njima treba ODMAH staviti po šećernu pogaču na samu satonošu upravo na mjesto na kojem su pčele proključale. Važno je naglasiti ŠEĆERNU POGAČU, a ne okvire meda. Pogotovo ne okvire meda iz zajednica koje su ostale bez pčela. Jer ako je u pitanju bilo kakva bolest time ćemo samo ubrzati propadanje već ionako oslabljenih zajednica. Ne treba okretati niti prevješavati okvire u samoj košnici jer to oslabljenim zajednicama koje imaju mlado leglo neće biti od nikakve koristi, a u ovo doba godine bit će potpuno kontraproduktivno.
Svakako treba uzeti uzorke mrtvih pčela i pospremiti ih u papirnatu ambalažu na neko hladnije mjesto (nije potrebno držati mrtve pčele u frizeru) kako bi se u narednom periodu mogle dati na analizu uzroka uginuća.
Pozivamo SVE hrvatske pčelare, koji imaju i koji nemaju gubitke, da ispune ANKETNI UPITNIK O GUBICIMA PČELINJIH ZAJEDNICA U 2013/2014. godini te da ga HITNO dostave u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju. Upitnik se može dobiti elektronskom poštom ako se kontaktira HPA ili UP „Pčelinjak“. Ova anketa je od izuzetne važnosti jer se bilo kakva akcija može poduzeti tek kad prikupimo egzaktne podatke o stvarnom stanju pčelinjeg fonda u Hrvatskoj u ovom trenutku. I tu nam jedino može pomoći Hrvatska poljoprivredna agencija!!! Stoga apeliramo na sve pčelare da animiraju čelnike svojih udruga kako bi organizirali isprint i podjelu upitnika kojeg je ponudila HPA. Također bi bilo dobro da se ispunjeni upitnici od članova organizirano prikupe i što prije dostave Agenciji (adresa je u Upitniku).
Agronomski fakultet u Zagrebu će pristigle upitnike obraditi i analizirati, te po potrebi dati preporuke o širim aktivnostima u koliko prikupljeni podaci potvrde crne vijesti o enormnim gubicima pčela.
Na žalost u zadnjih nekoliko godina interes hrvatske pčelarske javnosti za sustavnim praćenjem zimskih gubitaka pčela opada što nam se u ovim trenucima osvećuje.
Hrvatska poljoprivredna agencija izradila je analizu zimskih gubitaka pčela u zadnjih pet godina iz kojih podataka bi se dalo zaključiti da je situacija na našim pčelinjacima svake godine sve bolja. Kako je sve manje pristiglih Upitnika tako se bilježi i sve manje gubitaka. No stvarno stanje je vjerojatno daleko od idilične slike koju nam daje ovaj izvještaj i to isključivo krivnjom nas pčelara jer smo suzdržani u davanju službenih izvještaja o gubicima", priopćili su u zajedničkom pozivu stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Veleučilišta Marko Marulić u Kninu te udruge plečara "Pčelinjak".