Pogledajte koje su zemlje primile najviše izbjeglica iz Sirije

Ilustracija: UNHCR / M.R.

ZBOG vala izbjeglica iz s Bliskog Istoka Hrvatska je "na aparatima", iako još nitko od tih očajnih ljudi u našoj zemlji nije dobio niti čašu vode.

Iz Sirije, iz koje je najveći broj izbjeglica koji prolaze "balkanskom rutom", u razdoblju od 2011. do sada, ukupno je izbjeglo nešto više od četiri milijuna ljudi.

Iako se mnogi pitaju zašto ti ljudi dolaze u Europu, i zašto ne bježe u okolne zemlje, činjenica je da je najveći broj Sirijaca smješten u Turskoj, Libanonu i Jordanu.

>Evo što je Istraninu Kajinu čudno: A zašto izbjeglice ne bježe u Saudijsku Arabiju?

Prema podacima UNHCR-a, 2,2 milijuna Sirijaca nalazi se u Egiptu, Iraku, Jordanu i Libanonu, 1,8 milijuna ih je u Turskoj, dok ih je 24 tisuće u Libiji.

One koji strahuju od "planskog raseljavanja kojim se želi islamizirati Europa" iznenadit će podatak da je u zemlje Europe stiglo svega 8 posto sirijskih izbjeglica.

U razdoblju od travnja 2011. do srpnja 2015. azil u zemljama Europe zatražilo je 348 tisuća Sirijaca.

Čak 47 posto izbjeglica iz Sirije azil je zatražilo u Njemačkoj i Švedskoj, 33 posto u Srbiji, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj i Nizozemskoj, a 20 posto u ostalim zemljama.

Dok Hrvatska, iz koje bježi i domicilno stanovništvo strahuje od useljavanja stranaca, razvijene zemlje Zapada svaki godine primaju stotine tisuća ljudi.

Broj zahtjeva za azil Sirijaca u zemljama Europe od travnja 2011. do srpnja 2015. (Izvor: UN)



Europska unija ima oko 500 milijuna stanovnika, od koji 7 posto nije rođeno na njenom području. U Švicarskoj živi čak 27 posto useljenika, Norveškoj 12 posto, Kanadi 20 posto, Australiji 27 posto, Novom Zelandu 24 posto te SAD-u 13 posto.

Useljavanje ima veliki pozitivan utjecaj na ekonomiju i demografsku sliku tih zemalja. Prema projekcijama za Europsku uniju, koja se suočava sa starenjem populacije, broj radno sposobnih u odnosu na starije od 65 godina, 2060. godine mogao bi pasti na 2 naprema 1.
Bez useljavanja, stanovništvo Europske unije do 2080. palo bi na 400 milijuna, sa sadašnjih 500 milijuna ljudi.

EU je uspostavila Azilantski, migracijski i integracijski fond, koji u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. raspolaže s 3,14 milijardi eura, čiji cilj je potpora migrantima u smislu informiranja, edukacije i svladavanja jezika, kako bi se useljenici što bolje integrirali.