Foto: freeimages.com
ZAKON o zaštiti potrošača samo je kap u moru besmislenih hrvatskih zakona. On uglavnom određuje čime se poduzetnik od kojega kupujete željenu robu ili uslugu mora baviti povrh svoje osnovne djelatnosti. Zbog toga poduzetniku rastu troškovi poslovanja, smanjuje se konkurencija na tržištu – što ide na štetu potrošača jer je roba koju kupuju opterećena i troškovima usklade s regulativom, time i skuplja, odnosno ona je dostupna samo dijelu potencijalnih kupaca, i to onih veće platežne moći, odnosno time se smanjuje obujam i djelovanje tržišta.
Nema sumnje da si mnogi nezadovoljni potrošači mogu pomoći pozivanjem na ovaj zakon te uz pomoć državnih inspekcija i pravnih institucija riješiti problem s poduzetnikom. Međutim smatram da je u tom pogledu zakon nepotreban jer kada ga ne bi bilo razmirice bi se rješavale zahvaljujući djelovanju mehanizama tržišta, a pozitivno rješavanje bilo kakvog problema u izravnom je interesu poduzetnika. To je stvar reputacije koja je na tržištu važan faktor. Poduzetnik na slobodnom tržištu će nastojati svaki prigovor riješiti u korist kupca kako ovaj ne bi proširio glasine i time mu praktički presudio u tržišnoj utakmici koju vodi sa drugim poduzetnicima, a s ciljem zadovoljavanja potreba i očekivanja kupaca.
Na internetu trgovci izlaze ususret kupcu da zadrže dobar rejting
Ako ste kada kupovali preko Amazona, Ebaya, Banggooda ili drugih velikih web shopova vjerujem da znate o čemu govorim. Ja kupujem dosta robe na taj način. Ponekad mi stigne oštećena ili nekompletna roba što momentalno prijavim trgovcu i u 100% slučajeva stvar biva riješena u moju korist, a sve kako bi trgovac zadržao svoj rating (dobar glas). Zadnje sam kupio jednu biciklističku bandanu (maramu) koja je došla s vrlo malim oštećenjem, to sam fotografirao, mailao fotke uz opis, i u roku 2 dana novac mi je vraćen, a na prijedlog trgovca bandanu sam zadržao i time izbjegao relativno visoke troškove povratka. Bandanu sam pokrpao i evo je tu kraj mene, služi svrsi, a novac je u džepu. Ako vam iz ovoga nije jasno kako se to “po principu tržišta” rješavaju razmirice onda pogledajte kako funkcionira web trgovina i konkretno ove web stranice koje sam naveo.
Zakon o zaštiti potrošača osim što određuje čime se poduzetnik mora baviti povrh svoje osnovne djelatnosti ulazi duboko i u samu djelatnost. Time također otežava poslovanje poduzetnika jer mu diktira na koji način treba raspolagati vlastitom imovinom te ga u protivnom kažnjava.
Zadržat ću se samo na jednom, aktualnom primjeru – regulaciji sezonskih sniženja. Zakonom je određeno da ovo ljetno sezonsko sniženje SMIJE započeti između 10. i 25. kolovoza i trajati najdulje 60 dana. Pritom, kada trgovac istakne u svojem lokalu određene postotke sniženja tada po najvećem kojeg je istaknuo mora ponuditi najmanje 20% od ukupne količine snižene robe. Robu koju ne proda u dozvoljenih 60 dana smije nastaviti prodavati po sniženoj cijeni ali se više ne smije koristiti reklamnom parolom “sezonsko sniženje”. Nonsens za nonsensom. Zakon predviđa više od 60 elemenata po kojima se poduzetnika može kazniti i to se uglavnom svodi za zadovoljavanje birokratskih naredbi (isticanje cijena na birokratski propisan način, datuma trajanja akcije, sniženja, obavijesti o načinu prigovora i kojekakve druge odredbe i metode rješavanja sporova). Zadovoljenje svake od tih naredbi poduzetnika košta konkretan novac.
Međutim unatoč tome što je Zakon odredio kada smiju započeti sezonska sniženja svuda oko nas vidimo da su sniženja već odavno započela. Iz osobnog iskustva mogu reći da su mnogi butici već dobro ispražnjeni i često je teško pronaći zadovoljavajući komad odjeće ili obuće. Razgrabljeno je. Međutim birokrati nisu zadovoljni time što vide. Naime, Zakon besmislen kakav jest određuje tek razdoblja u kojima je trgovcu dozvoljeno koristiti parolu “sezonsko sniženje” za prodaju robe s popustom. Tako do 10. kolovoza nigdje nisam vidio parolu “sezonsko sniženje” ali sam zato vidio gomilu “sniženja”, “popusta”, “sale-a”, “discounta” i sličnih parola vabilica. I dobro. Birokrati su pokušali podmetnuti kajlu pod noge trgovcima i kupcima, ovi su je preskočili i nastavili onako kako im najbolje odgovara.
Birokratska logika: Zakon je besmislen, donesimo pravilnik!
Zamislite samo koliko su osjećaji birokrata bili povrijeđeni u trenutku kada su shvatili da zakonske odredbe koje su smislili kako bi izregulirali “sezonska sniženja” u potpunosti besmislene. I umjesto da te odredbe lijepo ukinu, izbace ih iz zakona (ako već ne i sam zakon), jer očito ne služe ničemu osim da maltretiraju trgovce i kupce, oni su odlučili problem riješiti u maniri razmaženih derišta te – donijeti novi pravilnik, povrh zakona, u kojemu će definirati sve moguće termine (fraze) koje će trgovci moći koristiti u oglašavanju sezonskih sniženja (ovo sam čuo iz usta dvije birokratkinje koje su gostovale jutros u emisiji Dobro jutro Hrvatska).
Tako će prema novom pravilniku, pretpostavljam, ako trgovac 1. srpnja u izlog izvjesi plakat “popust” ili “sale” birokrati imati pravnu osnovu po kojoj će neodgovornog trgovca, iliti prema shvaćanju prosječne hrvatske ovce – kriminalca koji ne poštuje birokratska pravila, pa možemo reći čak i traži rupe u zakonu (Ha, jel vam poznata ova floskula?), moći dobro odrapiti po džepu i tako si osigurati “zasluženu” birokratsku plaću. Da, novac od kazni, kao i novac od poreza, ide u državni proračun iz kojega potom ovi jedu!
Govorio sam o utjecaju ovakvih mjera na računicu poslovanja trgovaca, kao i na cijenu i dostupnost robe na tržištu što osjećaju kupci, pa ne znam ima li smisla ponavljati kako će se zbog novih zakonskih odredbi te stvari dodatno pogoršati. Možda i treba. Ako znamo da u ovoj priči imamo 3 zainteresirane strane; birokrate, poduzetnike i potrošače, te ako smo spremni razumjeti da se birokratskim propisima otežava poslovanje i poskupljuje predmet trgovanja, onda je jasno da birokratski propisi, a osobito novi birokratski propisi kojima se širi opseg postojećih propisa, štete poduzetnicima i potrošačima, a koriste birokratima. Birokrati će barem kratkoročno imati korist od toga što rade, jer će imati posla i primati plaću, i tako sve dok bude poreznih obveznika nad kojima će moći primjenjivati propise, oporezivati, nametati te kažnjavati očajne ili neposlušne.
Poduzetnici koji posluju s graničnom računicom poslovanja zbog poskupljenja zadovoljavanja birokratskih propisa, i zabrane raspolaganja vlastitom imovinom na način koji im najbolje odgovara, nestat će s tržišta, a oni koji ostanu poslovat će teže, uz nužno više cijene robe koja će biti dostupna samo kupcima izvjesno veće platežne moći. Može birokratska bagra snatriti i bulazniti o tome kako oni samo pomažu da se stvar definira i uredi međutim ostavimo se njihovih budalaština u tom kontekstu te ih promatrajmo na ispravan način – kroz postignute efekte. I to je zapravo sažetak.
Da u priču unesem malo pozitive, jer svi se u zadnje vrijeme nešto žale kako su mediji negativni, evo jedna sugestija – počnite kupovati preko interneta! Ušparat ćete dosta novca na razlici u cijeni robe koju ćete kupiti preko neta i robe koju kupujete po shopping centrima. Uz to, na taj način možete pomoći da se zvijer izgladni i obuzda, i tako ranije u budućnosti započnu promjene u smjeru povećanja tržišnih sloboda u Hrvatskoj.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala