Foto: Hina
BAŠAR al-Asad može biti siguran u pobjedu na sirijskim predsjedničkim izborima u utorak jer će se u zemlji uništenoj ratom glasati samo samo na područjima pod nadzorom režima, koji se ipak potrudio da iz utrke eliminira sve oporbene kandidate.
Izborni propisi skrojeni su tako da su odbačene sve kandidature predstavnika stvarne oporbe. Sirijcima u egzilu političko natjecanje je onemogućeno, a oni u zemlji morali su dobiti potporu 36 zastupnika u parlamentu koji je pod kontrolom režima.
U takvim uvjetima odvijat će se prvi predsjednički izbori u Siriji u više od pola stoljeća jer su i Bašar i njegov otac Hafez al-Asad, koji je čvrstom rukom vladao od 1970. do 2000. godini, na dužnost potvrđeni referendumom.
Izbori na samo 40 posto teritorija
Pravo glasa imaju svi punoljetni Sirijci, uključujući 6,5 do 7 milijuna Sirijaca zbog rata raseljenih unutar zemlje. No stručnjaci ocjenjuju da će se glasati na samo 40 posto teritorija na kojem živi 60 posto stanovništva.
Birališta će se otvoriti u svim gradovima, osim Rake, koji je pod nadzorom ultraradikalnih džihadista, ali ih neće biti na selima. Neće ih biti ni u gradskim četvrtima koje su u rukama pobunjenika, kakav je slučaj u Alepu ili Deir Ezoru.
Zbog ratnog sukoba u inozemstvu je gotovo tri milijuna Sirijaca, no od tog je broja samo 200.000 upisano na biračke popise i moći će glasati u 39 sirijskih veleposlanstava u inozemstvu, objavio je dnevni list Al Watan. Primjerice, samo 40.000 Sirijaca upisano je na biračke popise u Libanonu koji je primio više od milijun izbjeglica.
Za Asada se izbori održavaju u povoljnom trenutku jer vladine snage, potpomognute borcima libanonskog šijitskog pokreta Hezbolaha imaju uspjeha na bojištu. Režimu ide na ruku i unutarnji krvavi rat u nekim područjima između oporbenih, ali suprotstavljenih islamističkih skupina.
Oporba i njezini zapadni saveznici izbore su proglasili farsom. Podržavaju ih Iran i Rusija, stari saveznici sirijskog režima.
Analitičari predviđaju da izbori neće donijeti većih promjena. Volker Perthes, direktor Njemačkog instituta za vanjsku politiku i sigurnost predviđa da će Iran, koji podržava Asadov režim, te Saudijska Arabija koja podupire pobunjenike, razgovarati o podjeli vlasti u zemlji uništenoj ratom.
Brojke katastrofe
Mirni prosvjedi protiv nedemokratskog režima u proljeće 2011., koji je režim krvavo gušio, prerasli su u rat koji je dosad odnio 162.000 života, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Najmanje je pola milijuna ljudi ranjeno, prema procjeni Crvenog križa.
Deset tisuća ljudi zatvoreno je i izloženo torturi. Mnogi su smaknuti po kratkom postupku, prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava.
Oko 5,5 milijuna djece pogođeno je ratom, prema UNICEF-u.
Brojne su žene u zatvorima silovane ili korištene kao živi štit, otimane su radi pritiska i ponižavanja njihovih obitelji, navodi Euromediteranska mreža za ljudska prava.
Oko tri milijuna izbjeglih Sirijaca ne prima dovoljnu humanitarnu pomoć, upozorava UN i kritizira međunarodnu zajednicu jer tim zemljama nije pomogla zbrinuti tolike izbjeglice. Nakon Libanona, najviše ih je Turskoj (770.000), Jordanu (600.000), Iraku (220.000) te Egiptu (137.000).
Uništeno je 40 posto bolnica, a drugih 20 posto ne funkcionira.
BDP je pao 45 posto, a sirijska nacionalna valuta izgubila je 80 posto svoje vrijednosti.
Manje od 10 posto od 242.000 Sirijaca u opkoljenim zonama primilo je pomoć u travnju.
UN-ova komisija za ljudska prava osudila je taktiku opkoljavanja gradova i izlaganja stanovništva gladi, što je metoda rata kojoj pribjegava Asadov režim.
Materijalna šteta nanesena ratom procjenjuje se na 31 milijardu dolara.
Proizvodnja nafte pala je za 96 posto, jer je zemlja pod međunarodnim sankcijama, a većinu naftnih izvora kontroliraju pobunjenici.
Drugi najvažniji izvor prihoda, turizam, uništen je zbog rata.
Inflacija je u tri godine dosegnula 173 posto, a nezaposlenost 50 posto, navodi vlada.
Polovica od 23 milijuna Sirijaca živi ispod praga siromaštva, od čega 4,4 milijuna preživljava u krajnjem siromaštvu.