Imena su to 12 vatrogasaca koji su 30. kolovoza 2007. godine stradali u incidentu koji će u modernoj hrvatskoj povijesti ostati zabilježen kao Kornatska tragedija. Dvoje među njima, Marko Stančić i Karlo Ševerdija, bili su maloljetni. Imali su tek 17 godina.
> Dosad neobjavljene fotografije s Kornata: Jesu li vatrogasci dvaput gorjeli?
To je ujedno i jedina lekcija koju smo iz Kornatske tragedije naučili; na hrvatskim požarištima maloljetnika više nema. Ili nas barem tako uvjeravaju. No, kamo sreće da je to bio jedini problem, jedini rep koji se poteže od tog fatalnog dana, od kojeg je u međuvremenu prošlo čak pet godina.
Preživio je samo Frane Lučić
Od 13 vatrogasaca koji su se tog dana zaputili na Veliki Kornat, samo jedan je preživio, iako mu opekotine danas prekrivaju dobar dio tijela. Franu Lučića spasila je tek činjenica da je, zbog teške opreme koju je nosio, malo zaostao za svojim kolegama pa je vatra do njega kasnije stigla. Imao je vremena reagirati, zaštititi si lice i okrenuti leđa plamenu.
Što se tog dana točno dogodilo, ni danas nije sasvim jasno. Službeno objašnjenje, koje je nakon istrage prezentirano državnom vrhu na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, kaže da su vatrogasci uletjeli u tzv. eruptivni požar. Istraga je, međutim, bila puna rupa.
Pravi uzroci tragedije
U ekspertnu skupinu koja je trebala utvrditi uzroke požara ruke je uplela politika, uvjeren je vatrogasni stručnjak Branko Šimara. I Šimara je bio član povjerenstva koje je vršilo istragu, ali upravo zbog političkih pritisaka odlučio je izdvojiti svoje mišljenje. Njegove zaključke Index je ekskluzivno objavio još u listopadu 2010. godine.
Eruptivni požar, zaključio je Šimara, na Velikom Kornatu nije se mogao dogoditi. Uvjeti za to jednostavno nisu postojali. Pravi uzrok pogiblje vatrogasaca, prema mišljenju ovog eksperta, je eksplozivno izgaranje plinske nehomogene smjese, relativno rijetka, ali ne i nezabilježena prirodna pojava.
Krivac je država?
Šimarino izvješće, međutim, nimalo nije kontroverzno u dijelu koji se tiče samog uzroka požara. Puno su indikativnije brojne nepravilnosti i organizacijski propusti koji su prethodili slanju vatrogasaca na Veliki Kornat, a koji su svakako doprinijeli tragičnim posljedicama koje su uslijedile.
Za Kornatsku tragediju ni dan danas nitko nije odgovarao. Na Županijskom sudu u Zadru i dalje je u tijeku proces protiv Dražena Slavice, bivšeg vatrogasnog zapovjednika za područje Šibensko-kninske županije. No, sasvim je jasno da Slavica nikako ne može biti jedini krivac.
Rašireno mišljenje među vatrogascima je da je Slavica pretvoren u žrtveno janje. Jer da je bilo političke volje da se okolnosti i posljedice Kornatske tragedije raščiste do kraja, trebalo bi kazneno goniti i rukovodstvo Nacionalnog parka Kornati, ali i glavnog vatrogasnog zapovjednika Mladena Jurina. A ti bi procesi razotkrili da krivnja za pogiblju 12 vatrogasaca na Velikom Kornatu zapravo leži na samoj hrvatskoj državi, odnosno na administrativnom i organizacijskom kaosu koje niti jedna vlast nikad nije željela raskrčiti.