Foto: Hina
SABORSKA je većina u petak prihvatila izmjene izbornog zakona, na prijedlog Kluba SDP-a, koji je mišljenje o tome kako bi zakon na kraju trebao izgledati promijenio pet puta, dva puta u samom "finišu", nakon što je glasovanje već počelo.
Nekoliko sati kasnije najavili su da će ipak prihvatiti ograničenja te da će u tekst ući odredba po kojoj će se kandidiranje zabraniti pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, ali i onima s potvrđenom optužnicom za najteža kaznena djela.
Sastanak s koalicijskim partnerima
U srijedu su se, međutim, sastali s predstavnicima koalicijskog partnera HNS-a i dogovorili dva amandmana, među njima i SDP-ov amandman kojim se kandidiranje zabranjivalo svima s bezuvjetnom zatvorskom kaznom duljom od šest mjeseci, i to do isteka roka rehabilitacije, dok se pravomoćne optužnice više nisu spominjale.
Na takav su se prijedlog "obrušili" reformisti, tumačeći da se, za račun HNS-a, pokušava spriječiti političko djelovanje njihova čelnika Radimira Čačića, koji je odslužio zatvorsku kaznu za prometnu nesreću u kojoj su smrtno stradale dvije osobe.
U četvrtak se o takvom prijedlogu oglasio i predsjednik SDP-a, premijer Zoran Milanović, koji je iz Bruxellesa poručio kako bi se eventualna zabrana kandidiranja trebala odnositi samo na počinitelje najtežih kaznenih djela, ne i na kaznena djela u prometu počinjena iz nehaja.
Klub SDP-a ponovo se sastao u petak, pred samo glasovanje, a u sabornicu su došli s prijedlogom da se prihvati dio amandmana Mirele Holy (ORaH) u kojem se zabranjuje kandidiranje osuđenima na više od šest mjeseci zatvora, ali ne i dio po kojem bi se osuđenima za najteža kaznena djela, od teškog ubojstva do genocida, te za zlouporabu položaja i ovlasti kandidiranje zabranilo sve do isteka roka rehabilitacije.
Na takav je prijedlog oštro reagirala oporba, tvrdeći da nikom nije jasno što će zapravo stajati u zakonu, a i sama Holy je odbila takvo rješenje, tražeći da se o njezinu amandmanu glasuje u obliku u kojem je predložen.
Oporba napustila sabornicu
Potom je određena desetominutna stanka, nakon koje je amandman Mirela Holy SDP prihvatio u cijelosti, dodajući mu dio vlastitog amandmana.
Holy je na to pristala, no oporba je napustila sabornicu, tvrdeći da je prekršena propisana procedura te da su vladajući takvim donošenjem zakona osramotili Sabor.
"Nakon svih prigovora, danas ste se pokazali u pravom svijetlu. Protivno Poslovniku Hrvatskog sabora želite izglasati zakon nakon primitivnih političkih trgovina, ali sada više niste bili u stanju popraviti ono što se ne da popraviti kada loše započne", spočitnuo je vladajućima HDZ-ov Davorin Mlakar.
"Sabor je doživio poniženje koje mu ne pripada. Kad se trguje i pokušava muljati, mora ovako završiti. Ovaj čušpajz koji smo danas morali kusati je nedopustiv i žalim sve koji su morali na bilo koji način sudjelovati u tome", poručila je nezavisna Jadranka Kosor, pozivajući SDP da povuče prijedlog i da se na izbore ide po starim pravilima. "Ovako smo se osramotili", uvjerena je Kosor.
Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da su se klubovi osam mjeseci dogovarali oko izbornog zakona, ali da nije prihvaćeno ni jedno rješenje izvan prijedloga SDP-a, iako je nekoliko prijedloga koji su prošli prvo čitanje predviđalo zabranu kandidiranja u obliku u kojem je na kraju prihvaćena.
Da će ovakvo donošenje izbornog zakona skupo koštati Hrvatsku uvjeren je nezavisni Damir Kajin. "Slogan turističke zajednice 'Hrvatska puna života' stajao nas je dva milijuna kuna. Koliko će nas stajati ova izborna farsa", upitao je Kajin, pozivajući kolege da odustanu od zakona te da "ne siluju proceduru".
Unatoč opovrgavanju HNS-a, nezavisni Branko Vukšić uvjeren je da je amandman koji su usuglasili koalicijski partneri bio usmjeren protiv Čačića.
Prihvaćen i amandman HNS-a
"Svi se zaklinju da nije zbog Čačića, a jedini kojeg znam na kojega bi se to u ovom trenutku odnosilo je Čačić", rekao je Vukšić.
Način na koji se glasovalo o zakonu nazvao je "dokazom nesposobnosti, nepoštivanja Sabora, opozicije i bilo kakve pameti".
Uz zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima, izmijenjenim izbornim zakonom uvedeno je preferencijalno glasovanje i na parlamentarne izbore.
Birači će tako na listi za koju glasuju moći zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.
Preferirani glasovi uvažit će se kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista.
Prihvaćen je i amandman HNS-a po kojemu će preferencijalno izabrane zastupnike koji odu na nespojivu dužnost, zamrznu mandat ili im on prestane po sili zakona zamijeniti kandidat iz iste stranke, čak i ako "ispod crte" ostane netko tko je ispunio prag od 10 posto preferiranih glasova.
Svaka lista kandidaturu će morati potkrijepiti s najmanje 1500 potpisa birača, a liste koje ne poštuju tzv. žensku kvotu, odnosno one na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola smatrat će se nevažećima.
Saborska oporba: Komedija, kaos
Saborska oporba, koja je u petak napustila sabornicu kod izglasavanja izbornog zakona, s čuđenjem je i nevjericom komentirala način izglasavanja, kao i činjenicu da je predsjednik Sabora Josip Leko glasovanje pratio iz zastupničke klupe, ne s predsjedničkog stola.
"Komedija, komedija, bila bi da nije tragedija", izjavio je saborski veteran Vladimir Šeks (HDZ) koji tvrdi da se u gotovo četvrt stoljeća, koliko je u Saboru, nije susreo s nečim sličnim.
"Bilo je puno proceduralnih zavrzlama, napetosti, situacija, ali ovakve gluposti još nije bilo", rekao je Šeks.
Upitan koga drži najodgovornijim za te događaje, Šeks odgovara: Zorana Milanovića.
Bivši, HDZ-ov predsjednik Sabora kaže da mu nije jasno zašto Leko, koji je bio u sabornici, nije bio na predsjedničkom mjestu, odnosno da je "to neka poruka".
Leko uvijek, kad je u sabornici, vodi sjednicu, i danas je, čim je krenulo "kreševo", trebao reagirati i zauzeti predsjedničko mjesto, poručuje Šeks.
Nema nikakve političke poruke, uzvraća Josip Leko.
Potpredsjednica Dragica Zgrebec, koja je vodila sjednicu, ima sve poslovničke ovlasti kao i predsjednik Sabora, sjednicu je vodila korektno, a oni koji su možda nezadovoljni mogu tražiti očitovanje nadležnog radnog tijela, poručuje Leko.
Predsjednik Sabora tumači da se raspored vođenja Sabora dogovara svaki dan, da je tako bilo i u petak ujutro, kad je dogovoreno da on počne voditi sjednicu i da to radi do "pola 12", a da ga onda zamijeni Zgrebec.
Leko: Kakva konfuzija
Tako je, kaže, dogovoreno kako bi bio pripravan otići na okrugli stol (o pokretanju europske godine za razvoj) i pozdraviti europskog povjerenika Nevena Mimicu i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić.
Bio sam u sabornici, čekao sam da završi, da bježim čim prije na okrugli stol, objasnio je Leko.
Odbacuje interpretacije da je glasovanje bilo konfuzno. "Kakva konfuzija", uzvratio je protupitanjem, uvjeravajući da je on u svakom trenutku znao o čemu se glasuje.
Diplomatski je odgovorio na upit kako tumači da je SDP, u četiri dana pet puta promijenio mišljenje o ključnom dijelu, odnosno amandmanu, izbornog zaklona.
Nisam sudionik, ni član Odbora za Ustav, a nisam, na žalost, stigao biti ni na sjednici Kluba SDP-a, odgovorio je novinarima.
Leko priznaje da bi volio da je izborni zakon izglasovan konsenzusom, ali su, dodaje, "klubovi zastupnika, na žalost, došli do kud su došli".
To se, kaže, može obrazložiti činjenicom da se radi o sada već izbornoj godini, pa je jače utjecala politika stranaka, nego opći zahtjevi građana.
I predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin odbacuje tvrdnje da je sve "ispalo" traljavo, odnosno kaotično.
"Kaos se stvorio zbog toga što su određene osobe pokušale izbjeći svoju obavezu da glasuju za uvođenje preferencijalnog glasovanja, da glasuju za ukidanje nositelja lista i prije svega, zbog toga što neki nisu htjeli da u hrvatsko zakonodavstvo napokon uđe odredba koja će zajamčiti muškarcima i ženama da budu ravnomjerno zastupljeni u Hrvatskom saboru. Eto zašto se nije glasovalo i zbog čega je netko u Saboru krenuo raditi cirkus", rekao je Grbin.
Izborni zakon: Čačić ipak može u Sabor
Po izmjenama izbornog zakona koje je u petak prihvatio Sabor, za zastupnike se već na sljedećim parlamentarnim izborima neće moći kandidirati osobe koje su na odsluženju zatvorske kazne ili im njezino izvršenje tek predstoji, dok će pravomoćno osuđeni za najteža kaznena djela - a to su kaznena djela od teškog ubojstva do genocida, te osuđeni za korupciju, s kandidiranjem morati pričekati sve do isteka roka rehabilitacije.
Ta je odredba izazvala najviše prijepora tijekom usuglašavanja zakona, a u početku je nisu podržavali ni sami SDP-ovci, na čiji je prijedlog zakon i izmijenjen.
Nakon nekoliko promjena mišljenja, na kraju su kraju ipak, uz puno buke i prosvjeda iz oporbenih klupa, prihvatili amandman na vlastiti zakonski prijedlog, koji je u javnosti u jednom trenutku nazvan "lex Čačić".
SDP-ovci su, naime, ranije predlagali amandman kojim bi se zabranilo kandidiranje svima koji su osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, i to sve do isteka rehabilitacijskog roka.
Nakon povika iz redova reformista, koji su tumačili da je to pokušaj političke eliminacije njihova predsjednika, SDP je promijenio mišljenje i prihvatio amandman Mirele Holy, pa će se Čačić ipak moći kandidirati u Sabor.
Sanader se ne bi mogao kandidirati, ali bi mogli Glavaš, Sabo, Merzel...
Kad bi se izbori raspisali u ovom trenutku, u Sabor bi se mogao kandidirati i Branimir Glavaš, čija je pravomoćna presuda za ratni zločin ukinuta odlukom Ustavnog suda. Činjenica da protiv Glavaša još uvijek postoji nepravomoćna presuda ne može spriječiti njegovu kandidaturu, ako se želi kandidirati za zastupnika.
Kandidirati bi se ponovno mogli i SDP-ov zastupnik Željko Sabo, čija presuda za korupciju od 16 mjeseci zatvora još nije pravomoćna, kao i bivša sisačka županica Marina Lovrić Merzel, koja je tek pod istragom. U Sabor može i Milan Bandić, protiv kojega još nije podignuta ni optužnica.
Za razliku od njih, nova izborna pravila kandidiranje bi u ovom času onemogućila bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji je u zatvoru. Čak i nakon što odsluži kaznu, Sanaderu predstoji rehabilitacijski rok od deset godina, pod uvjetom da u međuvremenu ne "zaradi" novu pravomoćnu presudu.
Sve do isteka tog roka, Sanader se po izmijenjenom zakonu ne može kandidirati za zastupnika, budući da je osuđen za korupciju.
Bez problema se, međutim, može kandidirati na lokalnim izborima, čak i za predsjednika države, budući da se izmjene odnose samo na parlamentarne izbore.
Osnovna namjera izmjena izbornog zakona bila je uvođenje preferencijalnog glasovanja. Ono je uvedeno u minimalnom opsegu, pa će tako birači na izbornoj listi moći zaokružiti samo jednog kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.
Tako dobiveni glasovi kandidatima će se uvažavati samo ako su ispunili prohibicijsku klauzulu od 10 posto, odnosno ako broj preferencijalnih glasova koje su dobili iznosi najmanje 10 posto glasova koje je dobila lista.
I takvo "minimalno" pravo na preferencijalni glas dodatno je ograničeno HNS-ovim amandmanom, po kojemu će preferencijalno izabranog zastupnika s mandatom u mirovanju zamijeniti kandidat iz stranke, bez obzira na to je li "ispod crte" na koalicijskoj listi ostao netko iz druge stranke tko je prešao prag od 10 posto.
Po izmijenjenom zakonu, kandidacijske će liste morati skupiti 1500 potpisa, što bi trebalo spriječiti "redikulizaciju" političke scene.
Liste će morati ispuniti i tzv. žensku kvotu, što znači da će najmanje 40 posto kandidata na listi morati biti podzastupljenog spola. Ne bude li ispunjavala taj uvjet, lista će se smatrati nevažećom.
Uveden je i niz tehničkih izmjena vezanih uz samu provedbu izbora.