Priprema se rezolucija koja traži prepoznavanje genocida u Srebrenici u obrazovnom sustavu BiH

Foto: Hina

VELIKA BRITANIJA inicirat će, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemske, donošenje rezolucije kojom bi se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda donijela rezolucija o BiH u kojoj se traži da se 11. srpnja proglasi međunarodnim danom spomena na žrtve genocida u Srebrenici te se u obrazovni sustav BiH i drugih zemalja uvede gradivo koje će zločine okarakterizirati kao genocid, objavio je u utorak "Glas Srpske".

Predložena rezolucija, koja je u posjedu banjolučkog lista, doći će na dnevni red Vijeća sigurnosti UN-a u ovoj godini kada se obilježava 20 godina od srebreničkog masakra nad više od 8000 bošnjačkih muškaraca. List navodi kako predstavnici Velike Britanije, koja je inicirala donošenje rezolucije, u prijedlogu dokumenta ističu da je vrlo važno "naučiti lekciju iz genocida u Srebrenici i osuditi njegovo negiranje", a pri tome predlažu da države razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije o genocidu da bi se pomoglo u sprječavanju budućih genocida.

U prijedlogu rezolucije o zbivanjima potkraj rata u BiH na području Srebrenice od glavnog tajnika UN traži se da osigura veću suradnju kako bi se preventivno upozorilo na genocid i druge ozbiljne međunarodne zločine. Usporedno s time, na adrese država članica UN-a je upućen poziv da države koje još nisu ratificirale ili pristale na Konvenciju o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida to pitanje prioritetno razmotre te da donesu nacionalne zakone da bi ispunile svoje obaveze proistekle iz ove konvencije.

Bez jedinstvenog stajališta

"Glas Srpske" međutim ističe da u BiH nema jedinstvenog stajališta o karakteru zločina u Srebrenici. Vlasti RS ne prihvaćaju navode da je u Srebrenici počinjen genocid ne niječući pak da je bilo ratnih zločina. Također list navodi da je neizvjesno hoće li Rusija, koja podupre vlasti Republike Srpske, uložiti veto u Vijeću sigurnosti UN-a oko rezolucije, jer se u ovome slučaju "radi o vrlo osjetljivom humanitarnom pitanju".

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) osudio je nedavno na doživotne kazne zatvora bivše časnike Vojske Republike Srpske Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu zbog udruživanja i počinjenja genocida nad Bošnjacima, dok je Drago Nikolić osuđen na kaznu zatvora od 35 godina zbog pomaganja u genocidu.

Za djelo genocida pred ICTY-om se vodi postupak protiv nakadašnjeg političkog i vojnog čelnika Republike Srpske Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića, koji je osobno zapovijedao osvajanjem Srebrenice i zaštićenih UN-ovih zona na istoku Bosne.

Potkraj rata u ljeto 1995. godine postrojbe Vojske Republike Srpske likvidirale su više od 8000 zarobljenih Bošnjaka, što je najteži masovni ratni zločin počinjen na tlu Europe nakon okončanja 2. svjetskog rata.