"AKO imate potreban novac, možete stići kamo god trebate", kazao je za Economist Radoš Đurović koji vodi imigracijski centar u Srbiji. Kaže kako najčešće privremeni azil traže Afganistanci, uglavnom kako bi se malo odmorili i dobili medicinsku skrb prije negoli naprave plan kako i kamo dalje iz Srbije. Malo njih želi ostati u Srbiji, uglavnom brzo nastavlja dalje prema Europi, napominje Đurović.
Dobro uhodani sistem
Naime, rijeka Evros koja dijeli Tursku i Grčku glavna je ulazna točka za ilegalne imigrante na putu iz Azije u Europu. Švercerski cjenik odavno je formiran - za prelazak iz Turske u Grčku treba izdvojiti 300 eura po glavi. "Fina" cijena za prelazak rijeke u prekrcanom gumenjaku pod okriljem noći. Mnogi u Grčkoj budu uhvaćeni odmah po prelasku, ali i to je prihvatljivo za imigrante. U najvećem broju slučajeva obiju identifikacijsku karticu i pravo na ostanak u zemlji 30 dana - sasvim dovoljno da se snađu i pokušaju krenuti dalje.
Čitav sustav dobro je uhodan. Oni koji granicu prijeđu blizu Alexandroupolisa idu na željezničku postaju, sjednu u Cafe Paris i tamo čekaju mladog Marokanca koji im "rješava" daljnji transport. Ali sa apetitima raste i cijena. Tako se put iz Atene u Francusku u tajnom odjeljku kamiona naplaćuje čak 4000 eura. Vrlo popularna, i nešto jeftinija, destinacija jest Austrija, do koje se ide preko zapadnog Balkana. Ovaj posao uključuje grčke, srpske, albanske, ali i marokanske krijumčare, a cijena putovanja je 2800 eura.
Broj prijelaza preko Evrosa rapidno raste
Da se sve veći broj ljudi odlučuje na ovu avanturu pokazuju i službene brojke grčke policije. Tako je 2009. policija registrirala 8800 migranata koji su ilegalno prešli Evros, već dogodine ih je bilo 47.000, a u 2011. godini njih 55.000.
Prema nekim procjenama, u Grčkoj se trenutno nalazi čak pola milijuna ilegalnih migranata. "Imigranti su kao voda; čim se jedan kanal blokira, oni odmah nađu drugi", kaže istraživačica Despina Syrri.
Nekoć su se imigranti pokušavali brodovima prebaciti u Italiju, ali danas je to teže, pa je otvoren put preko zapadnog Balkana. Put vodi preko Makedonije i Srbije, a manji broj ide preko Albanije, Kosova, Crne Gore i Hrvatske. Iako je policija s europske strane naoružana najmodernijim tehnološkim pomagalima, teško je zaustaviti protok izbjeglica. Uglavnom se pokušava doći do Mađarske ili Austrije, jer to znači slobodan put unutar Šengenskog sustava, piše Economist.
Prebaci odgovornost drugome
Zbog svega je EU počela vršiti jači pritisak na Tursku da se pozabavi pitanjem imigranata i odustane od svog "pravimo se da ih ne možemo sve vidjeti" pristupa. Na radikalan potez odlučila se i Grčka, koja je u veljači počela gradnju ograde duž granice s Turskom.
Economist piše kako se na Balkanu pitanje imigranta u pravilu rješava igrom "prebaci odgovornost i problem na drugoga". Tako navode da makedonska i srpska policija nerijetko imigrante, nakon što ih uhvate na svom teritoriju, vode do granice gdje ih puštaju da idu gdje hoće, samo da to više nije briga njihove države.