Foto: FAH
Foto: Guliver Image/Getty Image
OSIM ako se ne dogodi neki neočekivani preokret, Mađari će na parlamentarnim izborima iduće nedjelje ponovno s oduševljenjem pokloniti povjerenje premijeru Viktoru Orbanu i njegovoj stranci Fidesz, što bi neupućenima, koji u njemu vide autoritarnog političara koji Bruxellesu često zadaje glavobolje, moglo izgledati čudno, ali ne i onima koji ga bolje poznaju, piše Reuters.
U zadnje četiri godine SAD i EU optužili su Orbana da potkopava mađarski demokratski sustav i guši slobodu govora. Židovske skupine optužile su ga da ne čini dovoljno na suzbijanju antisemitizma. Međunarodni monetarni fond (MMF) neko je vrijeme upozoravao da dovodi u opasnost financijsku stabilnost zemlje. Neki od najvećih stranih investitora optužuju ga da je pokrenuo lov na vještice protiv njih.
Stotine tisuća pristaša na ulicama
Mađarska vlada odbacuje sve te optužbe, a na jučerašnjem su ga skupu podržale stotine tisuća ljudi. Na poziv udruge bliske vladi, Foruma za civilna okupljanja, stotine tisuća ljudi je defiliralo ističući narančastu boju Fidesza i mađarske zastave kako bi istaknuli podršku osobi koja četiri godine vodi zemlju. Među okupljenima su bili i brojni Mađari iz inozemstva koji prvi puta imaju pravo izjasniti se na izborima.
Istraživanje javnoga mišljenja instituta Tarki u ožujku dalo je Fideszu 38 posto glasova dok je lijeva oporbena grupacija predvođena Socijalističkom strankom pala na 16 posto, nešto ispred krajnje desnog Jobbika.
"Mi smo jedinstveni u Europi"
Orban, kao i neki drugi čelnici tržišta u nastajanju koji uznemiruju međunarodnu zajednicu iako su popularni kod kuće, poput turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana i južnoafričkog predsjednika Jacoba Zume, razumije kako njegov narod razmišlja, analizira Reuters. Zna da mnogi smatraju da njihova zemlja nije poput ostatka Europe i da strahuju da ih svijet želi zatući. "Postoji osjećaj da se Mađare pogrešno shvaća. To je dio njihove povijesti", rekao je jedan europski diplomat. "On to zna iskoristiti."
Taj osjećaj jedinstvenosti uzrokovan je poviješću punom uspona i padova. Preci Mađara potječu iz sadašnje središnje Rusije, a na obale Dunava migrirali su oko 9. stoljeća. Zbog toga se etnički razlikuju od svojih slavenskih i germanskih susjeda. Najbliži po jeziku su im Finci i stanovnici ruskog Urala. Zemlju su im prvo okupirali Turci, a potom Habsburgovci. Budući da je u Drugom svjetskom ratu bila na gubitničkoj strani, Mađarska je izgubila dvije trećine teritorija i okupirale su je snage Sovjetskog Saveza, čiji je satelit bila do pada Željezne zavjese.
Mađarska je 1989. prihvatila kapitalizam i Europsku uniju, no mnogi su ostali sumnjičavi prema međunarodnom financijskom poretku i liberalnim vrijednostima zapadne Europe. "Mi smo jedinstven narod u Europi", rekao je nedavno i sam Orban, vodeći kampanju za svoj drugi uzastopni mandat i treći ukupno. "Nemamo previše prijatelja." Na pitanje koja je tajna Orbanova uspjeha, njegov bliski suradnik Janos Lazar rekao je: "Kad se sve zbroji, u politici je važno ne ono što govorite, nego kakvi se. Nakon 25 godina, on je popularan u toj kategoriji".
Bivši čelnik britanske Liberalne stranke, David Steel, koji ga je 1992. pozvao u svoj dom u Škotskoj na sastanak s liberalima, tada 29-godišnjeg Orbana opisao je kao "jako sposobnog i oštroumnog čovjeka... očito iznimnu osobu." To mu nije smetalo da tada prenoći na sofi. Orban i Fidesz od tada su se razišli od liberala, no on je sačuvao svoj osjećaj za obične ljude i povezanost s njima znajući da se žele ponositi vlastitim identitetom. Kada je preuzeo vlast, premjestio je mađarsku kraljevsku krunu svetog Stjepana iz muzeja u parlament, gdje je čuvaju stražari u povijesnim odorama.
Sukob kao taktika
Orban uživa u sukobima. Strane banke optužuje da žele iskorištavati obične ljude. Jedan spor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zaoštrio je podsjetivši je kako je nacistička Njemačka poslala tenkove u Mađarsku. Rat riječima vodio je i s MMF-om, tijekom kojeg su po Budimpešti osvanuli natpisi da Mađarska neće popustiti pod MMF-ovim diktatom. Isto tako, "vojsku birokrata" iz Bruxellesa optužio je da napada mađarski suverenitet.
Sve to mnogi birači vole čuti, neovisno o tome što o tome misli svijet. Od običnih ljudi na ulici može se čuti da je riješio financijske probleme koje je naslijedio od socijalista i snizio cijene računa za energiju. Često se ističe i njegova iskrenost u obrani mađarskih interesa. "On istupi i kaže sviđa li mu se nešto ili ne", rekao je računovođa Zoltan Szerencses (29). "Nije mu baš stalo sviđa li se nešto Europskoj uniji ili ne. A meni se sviđa to što se usudi reći svijetu što misli, a ne samo kod kuće."
"On štiti mađarski narod i zemlju", kazala je Gabriella Toth (53). "Nije marioneta EU-a i mislim da je to dobro." Rijetki sumnjaju da su Orbanova stajališta iskrena, no oni koji ga poznaju kažu da i on kalkulira. Miklos Haraszti, koji je 1980-ih bio mentor mladim antikomunističkim disidentima, uključujući Orbana, rekao je da ga je tada naučio kako koristiti sukobe kao političku taktiku. "Na početku, izazivanje sukoba bio je način da pomakne stvari", rekao je Haraszti, koji je postao Orbanov kritičar i smatra da je sada riječ o običnom političkom poziranju.
Diplomati ističu da je Orban pragmatičan u biranju sukoba. Kažu da u prijelomnim trenucima, koji bi mogli imati velike financijske i gospodarske posljedice, ne srlja. Koliko god da verbalno napada Bruxelles, zemlju je ovaj mjesec obilazio cestama koje su dijelom financirane europskim novcem.
Vladin glasnogovornik Ferenc Kumin rekao je da Orban uspješno brani mađarske interese te da se "to vjerojatno odražava na njegovu masovnu potporu", napominjući da je Mađarska normalna članica EU-a s prosječnim brojem sporova s Bruxellesom. Glavni razlog zašto Mađari podržavaju vladajuću stranku bolje je stanje u gospodarstvu, ističe. Europska komisija očekuje da će mađarsko gospodarstvo ove i iduće godine rasti 2,1 posto. Mađarski deficit prošle je godine iznosio 2,4 posto BDP-a, a ove bi trebao iznositi maksimalno dopuštenih tri posto. Javni dug ove bi godine trebao doseći 79 posto BDP-a. Nezaposlenost je 2013. iznosila 10,2 posto, a ove se godine očekuje da će pasti na 9,6 posto.