Konferencija za tisak ministra unutrašnjih poslova protekla je jednako, u znaku nedorečenosti i nelogičnosti, pa nije jasno čemu je uopće poslužila. Možda je najavom istrage o curenju podataka ministar htio zastrašiti i ušutkati sve potencijalne svjedoke i novinske izvore, pa u tom slučaju umjesto jedne možda imamo dvije velike afere. No, krenimo redom.
Nema demantija
Kao prvo, ministar u osnovi nije demantirao otkriće Večernjeg lista po kojem je Policijski Uskok putem Operativno-tehničkog-centra za nadzor telekomunikacija (OTC) izlistavao telefonske kontakte ravnatelja SOA-e i njegovih suradnika, te direktora tvrtke Agrokor. Ministar Ostojić nije demantirao ni to da su na policijski nalog izdan za nadzor telefona jedne osobe dopisivani brojevi drugih osoba, što je protuzakonito. Ukoliko je to ustanovljeno u redovnom nadzoru Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), a Ostojić to jučer nije demantirao, onda je netko od službenih osoba počinio najmanje dva kaznena djela, po čl. 312. (krivotvorenje službene isprave) i čl. 337. (zloporaba ovlasti).
Ostojićevo obrazloženje krajnje je nedorečeno i znakovito: "Ako je postojalo takvo dopisivanje, u njemu sigurno nisu sudjelovali policijski službenici." Želi li Ostojić reći da je brojeve čelnika tajnih službi dopisivao netko iz OTC-a na svoju ruku?
To će biti relativno jednostavno provjeriti budući da je UVNS o rezultatima nadzora OTC-a već obavijestio ured Predsjednika Republike i ured premijera, a o svemu je dužan izvijestiti i Saborski odbor za nacionalnu sigurnost ukoliko on to zatraži.
Nadzor nad ravnateljem Sigurnosno obavještajne službe dosad je jedinstven slučaj, ne samo u RH. Zakonom je predviđeno da se u slučaju provođenja mjera nad čelnicima sigurnosno-obavještajnih službi obavijeste predsjednik i njegov savjetnik za državnu sigurnost, premijer i glavni državni odvjetnik. Nitko od njih se još uvijek nije očitovao, osim što je Josipović potvrdio da je dobio izvješće te da će posla biti, ali zasad je sve tajno.
Je li policija radila zakonito?
Ministar Ostojić smatra da je protokol PN Uskoka bio zakonit i opravdan. Zakonitost postupanja svojih suradnika nije potkrijepio niti jednom činjenicom, tvrdeći da ne želi ulaziti "u konkretne predmete". Umjesto toga, u patetičnom je stilu napao novinare koji protiv njega, navodno, vode hajku i zaprijetio progonom svih koji su sudjelovali u curenju podataka. Ministrova prijetnja samo potvrđuje autentičnost napisa u Večernjem listu, jer u praksi se istražuje curenje samo onih službenih tajni koje su autentično prenesene. Nakon što je u samo 12 sati uspio provesti vlastitu istragu o cijelom slučaju, ministar je dao do znanja da neće dopustiti vođenje drugih istraga citirajući Zakon o sigurnosno-obavještajnim službama: "Policija je radila zakonito, a Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost nema ovlasti nadzirati policiju."
To je samo djelomično točno. Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija (OTC) sastavni je dio MUP-a, a stručni nadzor nad radom OTC-a jedna je od središnjih zadaća UVNS-a. Ured VNS-a nema jasno definirane ovlasti nad radom drugih segmenata policije, ali je zbog uloge koordinatora nacionalne sigurnosti u praksi provodio i tu vrstu nadzora, što sve do sada nije predstavljalo problem. Ostojić je na jučerašnjoj press-konferenciji jasno najavio da u ovom slučaju takvu kontrolu neće dopustiti. Pitanje je - zašto?
Sprega DORH-a i policije
Iz tijeka press-konferencije bilo je jasno da Ranko Ostojić odbija bilo kakav nadzor, za koji se, inače, deklarativno zalaže u razgovoru s diplomatima i nevladinim udrugama. Istina je, međutim, da su civilne organizacije na nekoliko javnih tribina ukazale na zatvorenost MUP-a pred građanskom, ali i svakom drugom kontrolom. Sanja Sarnavka, veteranka NGO sektora u Hrvatskoj, u više je navrata pohvalila nadzor nad radom SOA-e koji se provodi na nekoliko razina (građanski, parlamentarni, stručni i pravosudni), a kritizirala nedostatak nadzora nad policijom. Iako gotovo devedeset posto ukupnih mjera tajnog nadzora nad građanima RH provode policija i DORH, to su jedine dvije institucije koje nitko ne kontrolira! One nadziru same sebe, a po potrebi se i međusobno štite. Nije li policija, nedavno, stala u obranu DORH-a pred optužbama za curenje tajnih podataka? Hoće li DORH zauzvrat zataškati moguću zloporabu policijskih ovlasti?
"Sve mjere provodili smo uz znanje i suglasnost DORH-a, s kojim smo tijesno surađivali na ovom slučaju.", izjavio je Ostojić. Doista, javnost se s pravom pita o kakvom je slučaju riječ? U kojim se to slučajevima nezakonito izlistavaju razgovori šefova tajnih službi, ali i običnih građana? U četiri godine mandata šef SOA-e Josip Buljević više je puta pohvaljen od državnog vrha (starog i novog). Za suradnju u sklopu NATO-ovih operacija uručena mu je osobna zahvala američkog ministra obrane Leona Panette kakva se dodjeljuje samo za iznimne rezultate. Predsjedavao je MEC-om (Middle European Conference), zajednicom srednjoeuropskih sigurnosno-obavještajnih službi iz 32 zemlje, kao prvi predsjedavajući iz RH. U četiri godine uspio je zaustaviti curenje podataka u javnost, dok su civilne udruge pune hvale zbog pažnje koju SOA posvećuje zaštiti ljudskih prava.
S druge strane rad policije i DORH-a u ovom je, kao i u proteklim mandatima, obilježen neprestanim skandalima, curenjem podataka u medije i kršenjem ljudskih prava, poput nedavne prisilne hospitalizacije splitskog civilnog aktivista Tonćija Majića. Po već ustaljenom pravilu da se diskreditirajući materijali objavljuju u izdanjima EPH, i jutros je na stranicama Jutarnjeg lista objavljen podatak o navodnom razgovoru šefa SOA-e s "kriminalcem iz Slavonije". Pokušava li se time zamesti trag puno ozbiljnijoj aferi kojoj je na tragu konkurentski Večernji list, znat ćemo tek kad se o cijelom slučaju provede temeljita institucionalna istraga.