Foto: Screenshot CNN
"Živimo u svijetu u kojem ima previše ponude a premalo potražnje. rezultat su kontinuirani dezinflacijski, ako ne i deflatori pritisci, koji odolijevaju monetarnom popuštanju", kaže Roubini, koji je svjetsku slavu stekao prognozom da će pad tržišta nekretnina u SAD-u prouzročiti globalnu krizu.
Monetarni poticaji ne daju rezultate dok se svi razdužuju
Iako su središnje banke provodile politiku monetarnog popuštanja, odnosno "štampanja" svježeg novca, rast je ostao anemičan, jer je došlo do snažnog razduživanja privatnog i javnog sektora, koji je prije krize nagomilao ogromne dugove.
Roubini problem vidi i u rastućoj nejednakosti prihoda, što je smanjilo potrošnju.
"Rast nejednakosti prihoda, kojim su prihodi redistribuirani prema onima koji štede, od onih koji troše, stvorio je smanjenje potražnje", kaže Roubini.
Također upozorava dna stvaranje "balona" na nekim tržištima, koji bi također mogli biti jedan od faktura rizika, kao što je to bilo prenapuhano tržište nekretnina, koje je na kraju krahiralo.
Da bi monetarni poticaji bili efikasni, moraju biti kombinirani sa fiskalnim poticajima, koji su izostali u svim značajnijim ekonomijama, smatra Roubini. Velika Britanija, eurozona i Japan provode različite razine fiskalne štednje i konsolidacije, upozorava Roubini.
"Štampanje" 60 milijardi eura mjesečno
Da podsjetimo, Europska središnja banka u studenom je predstavila plan pomoći gospodarstvu eurozone.
Plan će obuhvaćati kupnju državnih obveznica zemalja eurozone koje imaju investicijski kreditni rejting, u iznosu od čak 60 milijardi eura mjesečno.
Program će biti na snazi od ožujka ove godine, do rujna 2016. Inflacija u eurozoni trenutno je negativna te iznosi -0,2%. Europska središnja banka nada se postići inflaciju od 2%.
Ekonomisti, političari i poslovni sektor više od godinu dana pozivali su Europsku središnju banku da poduzme radikalne mjere kako bi potaknula inflaciju i gospodarski rast, no očito je da nisu svi uvjereni u uspjeh ovih mjera.