Foto: Grampet.ro, Index
IAKO Vlada RH s puno optimizma najavljuje privatizaciju HŽ Carga, činjenica je da razloga za to nema previše. Glasnogovornica rumunjske Feroviar Grupe (GFR) nedavno je izjavila kako je, barem što se njih tiče, privatizacija HŽ Carga još u jako ranoj fazi. Dok u Ministarstvu prometa i veza najavljuju skori kupoprodajni ugovor, rumunjskom investitoru tek predstoji "due diligence" ("dubinsko ispitivanje"), odnosno procjena isplativosti investicije. Feroviar Grupa najavila je i moguća odstupanja od Vladinih planova, odnosno, neke kompromisne prijedloge.
Javnosti ostalo nepoznato da je AWT u pregovorima o privatizaciji HŽ Carga otišao dalje od Feroviara
Iz dokumentacije koju posjeduje Index može se zaključiti da je upitna i transparentnost samog natječaja za prodaju 75 državnog udjela HŽ Carga. U priopćenju povodom prihvaćanja ponude Feroviara od 27. ožujka ove godine, Vlada RH izvijestila je kako je postupak prikupljanja ponuda započeo krajem 2012. godine. No, Index je u posjedu niza dokumenata i poslovne korespondencije između ponuditelja, hrvatske Vlade i uprave HŽ Carga, iz koje je vidljivo kako je još u svibnju te godine, uoči službenog početka prikupljanja ponuda, bilo pregovora s potencijalnim ponuditeljima.
Tada je, naime, na adrese vlade RH i Uprave HŽ Carga stiglo pismo namjere češkog AWT-a (Advanced World Transport), jednog od tri ponuđača koja su se javila i na ovogodišnji pozivni natječaj. U to su vrijeme predstavnici Vlade i HŽ Carga uputili pozive i njemačkom Deutsche Bahnu te austrijskom RCA. Njemački gigant nije pokazao interes za kupovinu hrvatske tvrtke, a na kraju su odustali i Austrijanci. No, javnosti je ostalo nepoznato da je češki AWT, inače dio moćne BXR grupe, ušao u pregovore o kupoprodaji s hrvatskom Vladom, te čak proveo i due diligence koji tek predstoji rumunjskom Feroviaru. Dakle, AWT je u pregovorima o privatizaciji HŽ Carga otišao i dalje od Feroviara. Gdje je zapelo i zašto Vlada o tome šuti?
Razvojni plan AWT-a uključivao prebacivanje roba iz Trsta i Kopra u Riječku luku i Luku Ploče, što bi pomoglo jačanju tržišne pozicije hrvatskih luka
Sudeći po poslovnoj korespondenciji između AWT-a i Vlade te HŽ Carga, ponuda češke tvrtke bila je vrlo povoljna, a u nekim detaljima i daleko ozbiljnija od aktualne Feroviarove. Iz pisma koje nosi oznaku strogo povjerljivo, a koje su ministru Hajdašu Dončiću u listopadu 2012. uputili predsjednik uprave AWT-a Derk Stikker i izvršni direktor tvrtke Pierre Timmermans, vidljivo je da češki div ima ozbiljne ambicije s HŽ Cargom.
"AWT vjeruje da kao strateški partner HŽ Carga može isti uspješno razviti unutar najveće privatne tvrtke u željezničkom teretu u Europi te ga dovesti na vodeću poziciju u regionalnoj industriji željezničkog prometa i time osigurati njegov dugoročni uspjeh", tvrdi se u pismu namjere članova Uprave AWT-a.
Plan ulaganja u HŽ Cargo i razvoj tvrtke AWT je zamislio vrlo ambiciozno. Naveo je da garantira temeljito restrukturiranje kompanije uz zadržavanje maksimalnog broja ljudi, a sve u skladu promjene tokova roba i to na paneuropskim koridorima X,Vb i Vc. Uprava AWT-a najavila je kako ima namjeru dovesti preko 4 milijuna tona robe te u konačnici imati cca. 16 do 18 milijuna tona roba godišnje, što bi HŽ Cargo dovelo do lidera željezničkog teretnog prometa u regiji u sinergiji s AWT-om i garantiralo približno 3.000 radnih mjesta. Razvojni plan AWT-a uključivao je prebacivanje roba iz Trsta i Kopra u Riječku luku i Luku Ploče, što bi pomoglo jačanju tržišne pozicije hrvatskih luka koje u AWT-u vide kao "vrlo konkurentnu mediteransku poveznicu za središnju i istočnu Europu". AWT želi poduprijeti razvoj luka u Rijeci, Zadru i Pločama, stoji u pismu namjere AWT-a.
Planirali suradnju s Đurom Đakovićem
Pored toga, AWT je najavio modernizaciju mobilnih kapaciteta Carga sukladno planu restrukturiranja u suradnji s tvrtkom Đuro Đaković d.d., kao i to da će za svoje potrebe u vagonskom dijelu i revizijama te za svoje poslovne partnere dati posao po tržnim cijenama Đuri Đakoviću i na taj način ga izvesti na tržište željezničke industrije. U pismu namjere AWT je garantirao i da će u periodu od narednih pet godina kupiti planiranih 1.500 vagona od Đuro Đaković d.d. po tržišnim cijenama, kao i to da će hrvatskog proizvođača zvati na sve tendere koje organizira AWT s opcijom "call of last refusal", odnosno otkazivanja natječaja.
AWT je potvrdio i spremnost svog prodajnog odjela za prodaju vagona proizvedenih u Đuri Đakoviću, čime bi hrvatskoj tvrtki bilo otvoreno cijelo europsko tržište. U rješavanju financijskih dubioza HŽ Carga, AWT je predložio suradnju s BXR investicijama i jednom od najmoćnijih financijskih i ulagačkih grupacija srednje Europe. Pored toga AWT je najavio da je spreman pomoći hrvatskoj Vladi oko prodaje ugljena za potrebe termoelektrane Plomin gdje bi Đuro Đaković d.d. ostvario dodatnu zaradu na trgovini ugljenom, a HŽ Cargo bi od prijevoza ugljena imao zaradu od cca. 3 do 4 milijuna eura godišnje. Treba napomenuti da su ugljenokopi osnovni biznis Zdeneka Bakale, vlasnika BXR Grupe i češkog milijardera koji se redovito pojavljuje na Forbesovoj listi najbogatijih Europljana. Iz svega citiranog vidljivo je da je ponuda AWT-a za hrvatsku Vladu bila daleko zanimljivija, šira i u razvojnom smislu poticajnija od plaćanja u kešu i više od 1.000 otkaza uz otpremnine koje ovih dana nudi kontroverzni rumunjski privatizacijski tajkun Gruia Stoica.
Za Ministarstvo prometa "interes ponuđača bio sramežljiv"
Na upit što se dogodilo s ponudom AWT-a nakon provedenog due diligencea, iz Vlade i HŽ Carga nismo dobili posve jasan odgovor. U HŽ Cargu tvrde da nemaju ništa s natječajima koje raspisuje Vlada, dok u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture tvrde da na poziv za iskazivanje interesa za privatizaciju ili dokapitalizaciju HŽ Carga odaslan lani u jesen, nije bilo ozbiljnijeg interesa. Ponuda AWT-a koju smo jednim dijelom prenijeli, uz vrlo konkretno pismo namjere poslano iz vrha češke tvrtke ministru Siniši Hajdašu Dončiću i HŽ Cargu, teško bi se mogla smatrati neozbiljnom. Osim namjere za zadržavanjem svih zaposlenih u pismu namjere očita je i želja AWT-a da sudjeluje u razvoju željezničkih koridora u RH, hrvatskih luka i hrvatske industrije.
Unatoč tome u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture tvrde da je "interes ponuđača bio sramežljiv" zbog čega se išlo s međunarodnim natječajem za iskazivanje interesa, kada je osnovano i Povjerenstvo u Ministarstvu koje je zaduženo za cijeli postupak. "AWT se javio na natječaj, i ušao uži izbor među ukupno tri tvrtke, no u drugom krugu nije udovoljio uvjetima", tvrde u Uredu za odnose s javnošću. Izvori bliski AWT-u potvrdili su nam da je Uprava tvrtke bila zatečena raspisivanjem novog natječaja nakon što su obavljeni razgovori s nekoliko ozbiljnih europskih tvrtki, među kojima je njihova tvrtka očito pokazala najozbiljniji interes budući da je ušla u zadnju fazu prije obvezujuće ponude, a to je due diligence.
Zanimljivo je da se u to vrijeme, kako potvrđuju i u samom Ministarstvu, kao čovjek za vezu s češkim AWT-om pojavljivao Željko Perić, vlasnik konzultantske tvrtke Caper d.o.o., kojem je premijer Milanović lani nudio mjesto predsjednika uprave HŽ Holdinga. Na intervenciju premijera, s kojim je navodno u prijateljskim odnosima, Perić je imenovan i jednim od tri hrvatska člana u Nadzornom odboru Ine. Čini se da je AWT u konačnici odbio suradnju s Perićem, jer je Indexu potvrđeno da je njihov konzultant njemačka tvrtka Roland Berger koju u Hrvatskoj predstavlja Vladimir Preveden.
Javnosti se nedavno predstavio i konzultant rumunjskog Feroviara za Hrvatsku. To je Tin Nuić, vlasnik Rizol medije, i jedan od ključnih ljudi u kampanjama pojedinih SDP-ovih kandidata. Osim što je vodio kampanju SDP-ovog kandidata Rajka Ostojića u utrci za zagrebačkog gradonačelnika, bio je i član PR tima u kampanji predsjednika Ive Josipovića. No, u izjavi Indexu, odbija svaku vezu između rumunjskog investitora Feroviar Grupe i SDP-a. Tvrdi da je s rumunjskom grupacijom u vezi već nekoliko godina, i to preko njihovog odjela za PR, a ugovor za predstavljanje u Hrvatskoj s njima je potpisao u svibnju ove godine, mjesec dana prije Feroviarove obvezujuće ponude hrvatskoj Vladi.
Gubici HŽ Carga u međuvremenu su prešli vrijednost 52 posto temeljnog kapitala, što je zakonski uvjet za pokretanje stečaja.
Ako je privatizacija državnih tvrtki u mandatu Milanovićeve Vlade ovako počela, što još možemo očekivati?