Foto: ICTY
IZ SRPSKOG demokratskog foruma (SDF) danas su ocijenili kako se u Hrvatskoj nastavlja "politika teatra" prema Srbima te da je položaj srpske manjinske zajednice i dalje izrazito težak.
"Predstavnici manjinske političke klase dobili su tek uloge statista"
No, dodao je, "ta predstava" dovela je do ocjene Europske komisije da Hrvatska u potpunosti ispunjava jedan od zadanih kriterija kao preduvjeta za otvaranje pregovora o članstvu u EU – potpunu zaštitu manjina.
Upozorio je, međutim, da "teatralno iskazivanje spremnosti na sustavnu zaštitu manjina nije niti nakon deset godina rezultiralo uspostavljanjem održiva položaja, ravnopravnosti, integriranosti i zaštite identiteta pripadnika manjinske zajednice".
"Iako su vjerojatno očekivali epizodnu ulogu u predstavi o novoj politici, osjetljivoj na manjinska prava, predstavnici manjinske političke klase dobili su tek uloge statista", naveo je Džakula. Dodao je da su manjinski političari u Hrvatskoj ipak "nagrađeni za svoj rad" pa se za manjinsku političku klasu odvajaju znatno veća proračunska sredstva, dok je položaj srpske manjinske zajednice i dalje izrazito težak te se ozbiljno dovodi u pitanje njezina održivost u Hrvatskoj.
Iz SDF-a navode da polovica od 130 tisuća pripadnika srpske zajednice, koji su se vratili u Hrvatsku, nisu stvarni povratnici i da među onima koji su se doista vratili prevladavaju starije osobe.
Ne protive se uređivanju registra stanovništva
"Velik se dio povratnika vratio tek formalno, a zbog nemogućnosti ostvarivanja egzistencije u područjima povratka na kojima je danas manje od trećine radnih mjesta u odnosu na predratno razdoblje - ili su otišli u treće zemlje ili se vratili u Srbiju", navodi SDF. Odgovornost za to vidi u vlastima u prethodnom razdoblju te u manjinskoj političkoj klasi koja je podupirala vladajuću većinu.
Iz SDF-a također poručuju kako se ne protive želji današnje administracije da uredi registre stanovništva, niti smatraju da bi se prema tim formalnim povratnicima trebalo primjenjivati drukčija pravila nego prema ostalim hrvatskim građanima kad je riječ o prijavi prebivališta.
Naglašavaju, međutim, da se ljude, koji se ne mogu vratiti zbog ekonomskih razloga i nemogućnosti ostvarivanja egzistencije u Hrvatskoj, ne smije dodatno kažnjavati, otežavati im socijalni položaj, dovoditi u pitanje pravo na obnovu njihovih kuća, 'razrezivati' im poreze zbog nekorištenja kuća ili obradivog zemljišta, a pogotovo ne poduzimati radnje koje mogu dovesti do gubitka te njihove imovine.