Foto: Hina
Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), za Index je potvrdio da nam predstoji čitav niz privatizacija.
Prometni sektor prvi na redu
Što prije bi se država htjela riješiti poduzeća koja obuhvaćaju transportnu infrastrukturu. Traže se tako partneri za zračne luke u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku. Već otprije je poznato da u monetizaciju idu autoceste, kao i da se u koncesiju daje zagrebačka zračna luka.
Također, država želi privatizirati riječnu luku u Vukovaru, Jadroliniju, Croatia Airlines, HŽ Cargo... U narednim mjesecima predstoji nam i privatizacija Narodnih novina, ACI-ja, Petrokemije, Brijuni rivijere, Croatia banke, APIS-a, Imunološkog zavoda, Brodarskog instituta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke...
Sve su to tvrtke koje se nalaze unutar trgovačkih društava od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio, a kojima su, prema strategiji koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, potrebni restrukturiranje, dokapitalizacija ili potpuna privatizacija.
Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija idu u restrukturiranje
U restrukturiranje iduće godine idu i Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija. Hoće li se (i kada) prodavati i ove firme, ovisi o ishodu procesa restrukturiranja, doznaje Index iz izvora bliskom Vladi RH.
Posebno u oči upada najava moguće privatizacije Hrvatske lutrije, koja se nalazi na listi 27 trgovačkih društava od strateškog interesa. U strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, je stajalo da su to društva "za kojima postoji dugoročna društvena potreba", zbog čega se njihova privatizacija nije očekivala.
Nije sigurna ni strateška imovina?
Sada se, međutim, čini da privatizacije, ukoliko voda dođe do grla, neće biti pošteđena ni strateška imovina. Bilo bi neodgovorno, tumači Indexov izvor blizak Vladi, čuvati Hrvatsku lutriju pod cijenu daljnjeg zaduživanja u inozemstvu pod nepovoljnim uvjetima. Eventualna privatizacija Hrvatske lutrije stavila bi nas u društvo s Grčkom koja je, pod pritiskom EU i MMF-a, ove godine također privatizirala državnu lutriju za ukupno 712 milijuna eura.
Dodajmo tome i da se na listi strateške imovine nalaze pojedine firme čija bi privatizacija bila naprosto nezamisliva, poput HEP-a, Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma. Ukoliko se pojavi potreba za privatizacijom firmi od strateških interesa, Vlada tu odluku neće donositi samostalno, već će se o tome, tvrdi naš izvor, raspravljati u Saboru.
Što će biti s radnim mjestima?
Pitanje koje si radnici u državnom sektoru neizbježno moraju postaviti nameće se samo od sebe: što će privatizacija značiti za njihova radna mjesta? Otkazi, tvrdi Indexov izvor, nikome nisu cilj; u Vladi se nadaju da će restrukturiranje, dokapitaliziranje i privatiziranje državnih firmi dovesti do razvoja pa tako i do otvaranja novih radnih mjesta.
Ekonomski analitičar i poslovni konzultant Guste Santini, koji se specijalizirao upravo za proces privatizacije, nije siguran da je takav optimizam utemeljen. "Privatni vlasnik kupuje firmu iz nekih svojih interesa. Kakvi su to interesi, samo on zna. Jasno da je da bi čuvanje radnih mjesta trebalo biti temeljni zadatak, ali pitanje je hoće li država u tome ustrajati i hoće li to moći ostvariti", izjavio je Santini za Index.
Car je gol
Nije slučajno, smatra Santini, što najava velike rasprodaje dolazi netom nakon što se Slavko Linić dobro zagledao u državnu blagajnu i poručio "car je gol". Dugo je hrvatska država, ističe Santini, živjela na dug, a sada se suočava sa situacijom u kojoj to više nije moguće.
"Država je sada prisiljena pročistiti svoj portfelj kako bi imovina koju ima donosila dohodak, a ne da se računi usmjeravaju u pravcu poreznih obveznika. Ono što je zabrinjavajuće jeste da se ne definiraju jasni kriteriji što će se, kako, kada i zašto prodati. Nalazimo se u ozbiljnim problemima i privatizaciji bi trebala prethoditi stručna rasprava. Prodajom imovine se problem ne rješava, ja nisam zagovornik privatizacije. Ali situacija je sada takva kakva jest i treba tražiti izlaz. Ako se država restrukturira, to bi čak moglo na nešto ličiti", kaže Santini.