Foto: Hina
DER SPIGEL nudi razgovor s Wolfgangnom Schäubleom kojeg otvara s pitanjem kako se njemački ministar financija nosi s novostečenom pozornošću javnosti na društvenim mrežama.
Schäuble: Ne. Prema pravilu, poruke na Twitteru su kratkog vijeka, zbog čega ih nalazim nezanimljivima.
Spigel: Ipak, korisnici Twittera su od nedavno krajnje zainteresirani za vas. Prošlog tjedna, vi ste bili među najspominjanijima na Twitteru. Deseci tisuća su vas optužili za lansiranje puča protiv grčke demokracije s novim programom pomoći. Bole li vas takve optužbe?
Schäuble: Ja sam to uzeo prilično mirno. I moj email račun je bio potpuno zatrpan, 90 posto sadržaja čine poruke podrške. Ja nikad nisam iskusio takvu poplavu suglasja. Ipak, kad govorimo o Grčkoj, tu postoje izrazito složena pitanja za koja nema jednostavnih odgovora.
Spigel: Europa problem namjerava riješiti novim paketom pozajmica vrijednim više od 80 milijardi eura. Je li to pravi odgovor?
Schäuble: Prije pola godine, Grčka se pripremala za povratak tržištima kapitala. Danas ekonomija zemlje leži u ruševinama. To je odgovornost grčke vlade. Ali mi ne možemo napustiti Grke. Zato je potreban novi program, čak i ako podrazumijeva tegobe za populaciju. Više od svega, pitanje je: Što je bolje rješenje za Europu?
Spigel: Američki ekonomist Paul Krugman ima jasnu poziciju o tome. Novi program pomoći za Grčku, napisao je u nedavnoj kolumni za New York Times, predstavlja "čistu osvetu" i "potpuno uništenje nacionalnog suvereniteta". Dijelite li takvo gledište?
Schäuble: Krugman je ugledni ekonomist koji je dobio Nobelovu nagradu za svoju teoriju trgovine. Ali on nema nikakve ideje o arhitekturi i temeljima zajedničke europske valute. Za razliku od Sjedinjenih Država, ne postoji centralna vlada u Europi i svih 19 članica eurozone mora postići sporazum. Čini se da je gospodin Krugman toga nesvjestan.
Spigel: Tijekom pregovora proteklog vikenda, pojavio se papir koji naizgled dolazi iz vašeg ministarstva i predlaže da Grčka napusti eurozonu na ograničeno vremensko razdoblje. Što ste se nadali postići takvim prijedlogom?
Schäuble: Mi nikad nismo rekli da bi Grčka trebala napustiti eurozonu. Mi smo samo pozvali pažnju na mogućnost da se Atena sama odluči za "timeout". Praštanje duga nije moguće unutar monetarne unije. Europski ugovori to ne dopuštaju.
Spigel: Čini se da vlade u Francuskoj i Italiji imaju drukčije gledište. One oštro kritiziraju vaš prijedlog jer Grčku pod svaku cijenu žele zadržati u eurozoni. Jeste li otišli predaleko?
Schäuble: Vaše portretiranje nije u skladu s činjenicama. Čak je i moj talijanski kolega Pier Carlo Padoan priznao: U odlučujućim sastancima, 15 članica eurozone podržava njemačku poziciju. Samo Francuska, Italija i Cipar imaju drukčije mišljenje.
Spiegel: Ipak, Italija i Francuska su članice koje su utemeljile Europsku uniju. Ne bi li Njemačka trebala posvetiti posebnu pažnju nastojanjima da se postigne zajednička pozicija s tim zemljama?
Schäuble: Nije neobično da pozicije Francuske i Njemačke ne budu potpuno dosljedne. Ponekad se također dogodi da ja i moja žena nemamo potpuno istovjetno mišljenje. Mi čak nismo ni oženjeni za Francusku, ali Njemačka i Francuska na kraju svejedno nadilaze svoje razlike. Bez Njemačke i Francuske stvari ne funkcioniranju i to je ono što je bitno.
Spiegel: Njemačka je preuzela vodeću ulogu u pregovorima s Grčkom – i usvojila "izrazito patronizirajući ton", kako je to rekao predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Zabrinjava li vas što ljudi diljem Europe govore o "novoj dominaciji Njemačke"?
Schäuble: Ne postoji njemačka dominacija. Njemačka je u dobroj ekonomskoj poziciji, to je neporecivo. No, za razliku od Francuske i Velike Britanije, Njemačka nije članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Samo iz tog razloga ne možete ogovoriti o poziciji političke nadmoći. Ipak, balans u Europi se pomakao od pada Željezne zavjese. Baltičke zemlje, Slovačka i Slovenija sada također govore kad im se ne svidi pozicija drugih.
Spiegel: Želite li reći da postoji nova podjela u eurozoni – između sjevera i juga?
Schäuble: To je netočno. Ono što je važno je činjenica da su mnoge zemlje u eurozoni napustile izvanredne programe pomoći i bilježe pozitivan ekonomski razvoj: Portugal, Irska, Španjolska, čak i Cipar. I Grčka je postigla trenje krajem prošle godine, tako da danas s točnošću možemo reći: Mi smo uspješno stabilizirali eurozonu.
Spiegel: Novi program pomoći poziva vladu Atene da u dolazećim godinama poštuje zahtjeve vjerovnika do zadnjeg slova i sve to uz strogo nadgledanje izvana. Postaje li Grčka protektorat eurozone?
Schäuble: Ne. Dijelovi novog programa su dobrim dijelom dogovoreni u 2010. Nažalost, oni jednostavno nikad nisu bili primijenjeni. Grčka ekonomija i društvo se zasad nisu niti pokušali razviti u željenom smjeru. Ono što se dramatično izmijenilo od početka godine je potreba za dodatnim financiranjem. Prema najkonzervativnijim procjenama, ta je potreba sada najmanje 80 milijardi eura. To je nezamisliv iznos za mnoge ljude.
Spiegel: Oko 50 milijardi bi trebalo biti generirano kroz privatizaciju imovine u posjedu grčke vlade, kroz trust nadgledan iz eurozone. Mnogi u Grčkoj to vide kao još jedan pokušaj da se zemlja pretvori u svojevrsnu koloniju.
Schäuble: To je besmislica. Ideja je pronaći neki način da se izrade široki temelji za financiranje budućih programa. Kad smo o tome razgovarali u nedjelju navečer, ja sam grčkom ministru financija Euclidu Tsakalotosu rekao: To nije u nastojanju da vas povrijedimo, već da prikupimo neophodna financijska sredstva. Inače teret duga postaje neodrživ. Bez toga neće funkcionirati.
Spiegel: Tsakalotosov prethodnik, enigmatski profesor ekonomije Yanis Varoufakis, je imao drugačiju teoriju. On je tvrdio da ste Grčku mjesecima željeli izgurati iz eurozone za primjer drugima. Ima li štogod u tome?
Schäuble: Ne. Ali ja se ne mogu fokusirati samo na to da izguram noć pregovora. Nije dovoljno ni prijeći preko sljedećih šest tjedana. Pravo je pitanje: Kako ja mogu pronaći rješenje koje je dugoročno održivo. Mi moramo zaštiti i dodatno učvrstiti temelje monetarne unije. Moja baka je nekoć govorila: Dobrota dolazi prije poroka. Postoji vrsta darežljivosti koja brzo može postići suprotan od traženog učinka.
Spiegel: Tijekom pregovora se činilo kao da ste strog otac koji pokušava urazumiti razmaženo dijete.
Schäuble: To je o balansu. Kod kuće je bilo nas tri brata, i kad bi se potukli, otac je uvijek rekao da najsnažniji mora odstupiti. Tako je bilo i u pregovorima s Grčkom. Onaj u boljoj poziciji mora pokušati pomoći slabijem. Ja sam to pokušao učiniti.
Spiegel: Mi smo imali utisak da ste vi neumorno pregovarali oko svakog majušnog detalja.
Schäuble: Svi imamo ograničene sposobnosti, ali morate pokušati dati najbolje od sebe. Morate toga biti svjesni kako bi postigli neophodan stupanj pribranosti. Kao što vidite, ja sam blizu točke u kojoj mekšam s godinama.
Spiegel: Može li program raditi iako premijer Aleksis Cipras kaže da ne vjeruje u njega?
Schäuble: To je upitno. Cipras je prije odbacio sličan program i onda poveo kampanju za "ne" na referendumu, pozicija koja je imala podršku većine. On sad želi učiniti suprotno od onog što je podržavao. Može se uistinu sumnjati, ali ja zasad vjerujem jamstvima gospodina Ciprasa, kao što je to i pošteno. On je obećao da će primijeniti program iako ne vjeruje u njega, pa ćemo vidjeti.
Spiegel: Novi program ima stegnutije uvjete. Mirovine se moraju reformirati, porezi podići a tržište rada liberalizirati. Zašto mislite da će lijek koji nije radio pet godina sad iznenada pomoći?
Schäuble: Problem je što posljednjih pet godina propisani lijek nije uziman. Zato je sad važno da se primjene mjere o kojima je dogovor postignut prije puno vremena. Trojka je u studenom jasno rekla da Grčka nije realizirala 15 važnih reformi. To se konačno mora promijeniti.