Foto: Hina
"Protivimo se takvoj rasprodaji koja je za Sloveniju na dugi rok štetna", navode u peticiji potpisnici, među kojima su mnoga poznata i ugledna imena iz akademskog i kulturnog miljea, pravnici i sociolozi, pa i nekoliko ekonomista. Peticiju protiv privatizacije potpisala su i tri nekadašnja suca ustavnog suda, više sveučilišnih profesora i nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta France Bučar.
"Nadničari" u vlastitom vinogradu
Među potpisnicima je i poznati makroekonomist starije generacije Jože Mencinger, koji već niz godina tvrdi da prodaja državnih tvrtki može Slovence dovesti u situaciju da postanu "nadničari" u vlastitom vinogradu i da za "rasprodaju" nema ni pravih gospodarskih razloga.
"Pravih razloga za privatizaciju nema jer Slovenija na vrijeme vraća dugove, proračunski priljevi su veći nego lani i postoji suficit na tekućem računu plaćanja", kazao je Mencinger.
Potpisnici peticije tvrde da i sama vlada premijera Mire Cerara u zadnje vrijeme shvaća da opsežna privatizacija nije dobra niti korisna, ali se Cerar brani kako su privatizacijska obećanja dana Europskoj uniji i akterima na financijskom tržištu.
Potpisnici u peticiji zahtijevaju da Cerarova vlada opozove prodaju 15 velikih poduzeća i banaka, koje su obećali prijašnja vlada i tadašnji parlament, i da se ne donosi novi paket iz portfelja državne imovine namijenjen prodaji, uz strateški plan koji je najavila nova vlada.
Od 15 državnih udjela u poduzećima i bankama u spomenutom privatizacijskom paketu do sada su prodana samo tri poduzeća, a najviši iznos do sada je dobiven prodajom Aerodroma Ljubljana njemačkoj kompaniji Fraport.
Pritisak nadnacionalne Komisije
Na svoje stajalište u vezi privatizacije osvrnuo se u razgovoru za novi broj tjednika "Mladina" premijer Miro Cerar. Ustvrdio je kako i sam nije sklon prodaji strsteških poduzeća, ali upozorio da sadašnju vladu partneri stalno upozoravaju na potrebu privatizacije i smanjivanja uloge države u gospodarstvu.
Cerar je spomenuo primjere slovenskih poduzeća koja su imala teškoće, ali su poslovno počela odlično funkcionirati kad su ih preuzeli strani vlasnici, ali je iznio skepsu oko potrebe prodaje strateških tvrtki.
"Nisam za to da prodamo sve naše 'dragulje'. No, u inozemstvu mene te ministre financija i vanjskih poslova, uvijek pitaju što je s privatizacijom. Istina je, dali smo obvezu da ćemo prodati 15 poduzeća i banaka, o tome stalno pitaju i predsjednik Europske komisije Jean-Paul Juncker i drugi lideri", kazao je u razgovoru Cerar.
Slovenski je premijer dodao da se tijekom predizborne kampanje zauzimao da se ne prodaju važna strateška poduzeća poput Telekoma Slovenije, ali da su u nekim postupcima privatizacijski procesi iz tog privatizacijskog paketa otišli predaleko pa se neće moći zaustaviti.
Kao najozbiljniji kandidat za kupnju Telekoma Slovenije spominje se Deutsche Telekom, koji je na tenderu ušao u drugi krug i najuži izbor.
Najavljuje se da bi Telekom Slovenije, bude li ponuđena prihvatljiva cijena, mogao biti prodan u prvom kvartalu sljedeće godine.