Ilustracija: gold.org
Na prvom mjestu je Grčka koja u rezervama ima 112 tona zlatnih poluga, dok je na drugom Bugarska sa 40 tona. Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi. Hrvatska nema zlatnih rezervi jer je svoje zlato prodala prije krize.
"Posljednjih godina Narodna banka Srbije nije prodavala zlato iz deviznih rezervi već je povećavala njegovu količinu. Od izbijanja financijske krize imamo izražen takozvani safe haven efekt zlata (sigurno utočište za ulaganje), pa smo kod središnjih banaka imali trend rasta učešća ovog plemenitog metala", izjavio je za beogradski "Blic" David Mališ, direktor Odjela za upravljanje deviznim rezervama Narodna banke Srbije.
Zlato dobra zaštita od inflacije, a osigurava i prinos
Mališ kaže da zlato u deviznim rezervama služi kao zaštita od inflacije na duži rok, da osigurava prinos, omogućuje smanjenje rizika deviznih rezervi, ali i da je jamstvo povjerenja u središnju banku posebno u vremenima krize.
Zlato se u Srbiji čuva u obliku zlatnih poluga, zlata na računima središnje banke u inozemstvu i kovanog zlata. Najveći dio je u Srbiji, dok se mali dio čuva u inozemstvu. Središnja banka Srbije ga je kupovala isključivo na domaćem tržištu od rudarsko-prerađivačke tvrtke "Bor".
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić objasnio je za Blic da to što Srbija povećava zlato u deviznim rezervama govori da nije izvjestan puni oporavak na financijskim tržištima u Europi.
"Najveći dio deviznih rezervi, oko 60 posto, Srbija drži u vrijednosnicama europskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Belgije i Nizozemske. Sa zlatom postupa mudro i konzervativno, u njemu drži oko pet posto deviznih rezervi, a to je ono što se Srbiji i preporučuje. Središnja banka tako smanjuje rizik deviznih rezervi jer nije dobro svu aktivu držati u istom obliku i na jednom mjestu. Zlato također štiti od inflacije koja u eurozoni može pojesti prinos koji NBS ostvaruje na vrijednosne u europskim zemljama“, kaže Grubišić.