Foto: Hina
HRVATSKA je pala na globalnoj listi konkurentnosti gospodarstva. Od 144 zemlje, naša je 77. što je pad za dva mjesta u odnosu na lani, pokazuje najnovije izvješće Svjetskog gospodarskog foruma. Istodobno stiže vijest i o padu prometa u trgovinama na malo, odnosno padu potrošnje i to za - 2 posto.
> Hrvatska pala na ljestvici svjetske konkurentnosti, gora i od Ruande
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić ističe da smo u ocjeni makroekonomskog okruženja pali za 24 mjesta, u inovacijama za 14 mjesta što su zapravo glavne prepreke za privlačenje investicija.
Pali smo i kad je riječ o zdravstvu ili osnovnom obrazovanju, kaže Mudrinić no objašnjava da to ne znači apsolutan pad već da su u odnosu na nas druge države porasle...
"Ovo je na neki način utakmica gdje mi gledamo poziciju određenih takmaca. Što brže trče, to su bolje rangirani. Ako se vi mičete sporo, vi ste u apsolutnom smislu napravili pozitivan pomak, no u odnosu na druge padnete. I to je zapravo ovdje slučaj", ustvrdio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
"Očito da drugi rade brže ili bolje"
Da nisu dovoljno brzi smatra i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji pri komentaru na pad konkurentnosti ističe - radimo sve što možemo.
"Očito da drugi rade brže ili bolje, znači puno je posla ispred nas. Moramo napraviti sve da u djelu parafiskalnih nameta ali i sporosti birokracije, bilo na državnoj, lokalnoj ili regionalnoj razini učinimo sve da omogućimo realnom sektoru i investicijama da budu što efikasnije. Pokazatelji u našem sektoru za 2014. su ohrabrujući, jako puno posla je ispred nas", rekao je Jakovina.
No pitanje je hoće li taj posao u posljednjoj godini mandata stići napraviti. Osim što nam je BDP pao 11 kvartal zaredom, danas, uz pad konkurentnosti, stiže i vijest o padu potrošnje u srpnju i to za 2%.
Gdje je rješenje, je li to izvoz koji je u prvih pet mjeseci porastao za dva do tri posto? Za predsjednika Uprave Končara i Hrvatskih izvoznika Darinka Bagu izvoz ne može biti jedini koji će doprinijeti izlasku iz krize.
"Bili smo svjedoci toga da kada je jedan kvartal u Njemačkoj pao BDP Angela Merkel je pred ljeto pozvala sve Nijemce da ne ljetuju u inozemstvu. 60% Nijemaca se tome odazvalo. .... Mi smo oduševljeni što je došla IKEA. Pa vjerujte da će IKEA utjecati na pad bruto društvenog proizvoda", istaknuo je Bago.
U moru loših vijesti stigla je i jedna dobra - ona o rastu industrijske proizvodnje. Pa ne čudi želja za donošenjem industrijske strategije do 2020. godine.
Ipak, nakon što je ista stopirana u srpnju, to se ponovno dogodilo zbog neslaganja ministra Vrdoljaka s nekim SDP-ovim ministrima. Među njima i Tihomirom Jakovinom.
"Govorimo o nizu tehničkih konzultacija i sastanaka između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva ali i ostalih ministarstava koji su uključeni. Želimo imati što bolju strategiju. Smatramo da je i prehrambena i drvno-prerađivačka industrija moraju biti pozicionirane tako da omoguće bolji razvoj", zaključuje Jakovina.
Nacrt poslan na doradu
Naime prehrambena industrija u nacrtu strategije i dalje ima položaj čuvara, a ne pokretača prerađivačke industrije. Pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić.
"Definitivno smo prepoznali prehrambeno-prerađivačku industriju kao jednu od ključnih strateških djelatnosti, međutim, u ovom trenutku, oni se susreću sa određenim problemima. Mjere koje predlažemo kroz industrijsku strategiju i sve aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede trebaju rezultirati time da i oni ostvare i uđu u kategoriju rasta veću od 5% što je bio jedan od osnovnih ciljeva, rekla bih i kriterija po kojima smo definirali danas u prijedlogu industrijske strategije sektore koje smatramo pokretačima ukupne hrvatske prerađivačke industrije", objasnila je Škrtić.
Umjesto na sjednicu Vlade, ovaj je nacrt poslan na doradu, pa bi se pred svim ministrima trebao naći idući tjedan.