Foto:
VODITELJ Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm predstavio je članovima saborskog Odbora za financije i državni proračun te Odbora za gospodarstvo prijedlog četverogodišnje Strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom, za razdoblje od 2014. do 2017. godine.
Cilj Strategije je usklađivanje hrvatskog strateškog okvira s Europskom strategijom 2020., koja poziva države članice Europske unije da razviju mudar, uključiv i održiv razvoj. Prema riječima Hahma, angažman Svjetske banke u Hrvatskoj usredotočen je na tri strateška prioriteta: podršku makroekonomskoj stabilnosti, podršku provedbi strukturnih reformi te pomoći u izgradnji kapaciteta za apsorpciju sredstava iz strukturnih fondova EU.
"Kako je Hrvatska prema mišljenju Svjetske banke već četvrtu godinu u recesiji bez znakova oporavka, uz pad izvoza te veliki pad potrošačkog povjerenja, najveći izazov Hrvatskoj u ovom trenutku predstavlja fiskalna konsolidacija", istaknuo je Hahm te dodao kako je s obzirom na pokazatelje javnog duga i fiskalni deficit potrebno poduzeti intenzivne mjere fiskalnog prilagođavanja koje nisu predviđene proračunom za 2013. godinu, čime se ugrožava poštivanje pravila o fiskalnoj odgovornosti.
Povećati prihode i smanjiti rashode!
Hahm smatra kako proračun mora povećati prihode i smanjiti rashode te je kao primjer naveo socijalna izdvajanja koja su na prosječnoj europskoj razini. "Proračun za 2013. povećava deficit što će imati velike posljedice za Hrvatsku. Hrvatska je i dalje osjetljiva na vanjske utjecaje, vanjski dug je i dalje visok, jednako kao i potrebe za servisiranjem javnog duga, duga banaka, nebankarskog duga i deficita tekućeg računa. Istodobno stopa nezaposlenosti raste, dok se aktivno radno stanovništvo smanjuje", istaknuo je Hahm.
Osvrnuvši se na Globalni indeks konkurentnosti za 2012.-2013. po kojem Hrvatska bilježi daljnji pad (s 80 na 84), Hahm je istaknuo kako Hrvatska hitno mora stvoriti okruženje pogodno za otvaranje novih radnih mjesta, što među ostalim uključuje rješavanje neefikasne državne birokracije, visokih poreznih stopa i porezne regulative. "Kako bi fiskalna konsolidacija bila uspješna, nužno je primjerice smanjenje rashoda u zdravstvu i mirovinskom sustavu, čija je održivost s obzirom na porast starosti radnog stanovništva upitna", rekao je Hahm.