Foto: Guliver Image/Getty Images
RUSIJA je nedavno iskrcala još 6000 vojnika na ukrajinsko tlo, rekao je ukrajinski ministar obrane, prenosi Reuters. Ukrajinska vojska je u stanju visoke pripravnosti, nakon što je ruski parlament odobrio slanje vojske u zaštitu ruskih državljana i snaga.
O rastućim napetostima u 90 minutnom razgovoru američkog i ruskog predsjednika Vladimir Putin je naglasio pravo zaštite ruskih državljana u Ukrajini, a Kanada je pozvala svog veleposlanika na konzultacije. O napetom stanju zasjedalo je i VS UN-a, a najavljen je i izvanredan sastanak NATO-a, kojeg je Kijev pozvao upomoć. Ukrajinski predsjednik Turčinov pozvao je sunarodnjake da ne pokleknu podjelama nakon što je dan bio prepun pro-ruskih prosvjeda u kojima je bilo i sukoba suprotstavljenih strana. Inače ruski zastupnici predložili su i zakon, kojim se ubrzava stjecanje ruskog državljanstva, ali i propisa kojim se olakšava uklapanje Ukrajine u Rusiju.
Kijev osuđuje "oružanu rusku invaziju" na Krimu, rusofonom poluotoku na jugu Ukrajine na kojem je stacionirana moćna ruska Crnomorska flota i na kojem su uzavrele ruske separatističke težnje. Vrhovni savjet Autonomne Republike Krim formirao je lokalne specijalne interventne jedinice Berkut koje će čuvati javni red i mir poluotoka.
"Kasno sinoć sastao sam se s borcima Berkuta koji su se složili da se formiraju specijalne jedinice Krima", napisao je na svom Facebook profilu zamjenik premijera dodavši da je vrhovni savjet već potpisao naredbu.
Novi premijer na Krimu pozvao je u subotu predsjednika Rusije Vladimira Putina da pomogne kako bi se ponovno uspostavio mir u toj autonomnoj pokrajini na jugu Ukrajine, dok je Rusija kazala da neće ignorirati pozive s Krima.
"Uzimajući u obzir moju odgovornost za živote i sigurnost građana, tražim od ruskog predsjednika Vladimira Putina da pomogne kako bi se osigurao mir na teritoriju Krima", rekao je Sergej Aksionov, imenovan nakon što su u četvrtak zastupnici smijenili lokalnu vladu, u govoru koji je prenijela ruska državna televizija.
Novi proruski premijer također je rekao da će se referendum o statusu Krima održati 30. ožujka, dva mjeseca ranije nego što je planirano. Regionalni parlament na Krimu formirao je novu vladu u petak, a novi proruski premijer Aksionov odmah je dao svoju potporu bivšem predsjedniku Viktoru Janukoviču, koji se nalazi u Rusiji, naglašavajući da ga smatra legitimnim ukrajinskim čelnikom. "Rusija neće ignorirati taj zahtjev (za pomoć)", rekao je dužnosnik administracije ruskog predsjednika za agenciju Ria Novosti.
Putin predlaže upotrebu ruskih oružanih snaga u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je zatražio od gornjeg doma parlamenta da odobri slanje oružanih snaga u ukrajinsku krimsku oblast, priopćeno je iz Kremlja.
"Vezano uz izvanrednu situaciju u Ukrajini, prijetnju životima građana Ruske Federacije, naših sunarodnjaka i pripadnika oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinskom teritoriju (autonomnoj republici Krim), podnosim prijedlog o upotrebi oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine do normaliziranja društvenopolitičkog stanja u toj zemlji", stoji u priopćenju Kremlja.
U zasebnom priopćenju Kremlja navodi se da je Putin imenovao zamjenika ministra vanjskih poslova Grigorija Karasina za svoga službenog predstavnika koji će nagledati prijedlog u parlamentu.
Gornji dom ruskog parlamenta odobrio Putinov zahtjev za slanjem snaga u Ukrajinu
Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u subotu na izvanrednoj sjednici zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina za slanjem oružanih snaga u ukrajinsku krimsku oblast.
Vijeće Federacije ogromnom većinom glasova podržalo je prijedlog da se odobri "upotreba oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine do normaliziranja društvenopolitičkog stanja u toj zemlji".
Odluka je odmah stupila na snagu.
Putin se u svom zahtjevu pozvao na izvanrednu situaciju u Ukrajini zbog koje su ugroženi "životi građana Ruske Federacije, naših sunarodnjaka i pripadnika oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinskom teritoriju (autonomnoj republici Krim)".
U Kijevu je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Tučinov sazvao hitni sastanak šefova ukrajinskih snaga sigurnosti nakon što je objavljena vijest o Putinovu zahtjevu ruskom parlamentu, kazala je njegova glasnogovornica.
Rusija kaže da odluka ne znači trenutačno upućivanje snaga, Kličko poziva na mobilizaciju
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin kazao je u subotu da odobrenje za upućivanje ruskih vojnih snaga u Ukrajinu koje je u subotu hitno, na zahtjev predsjednika Vladimira Putina, dao ruski parlament ne znači da će se to dogoditi brzo.
"Suglasnost koju je predsjednik dobio ne znači doslovno da će se to pravo odmah iskoristiti", kazao je Karasin kojega je Putin tijekom dana zadužio za taj prijedlog.
Nakon vijesti o odobrenju ruskog parlamenta za slanje ruskih vojnih snaga u Ukrajinu jedan od vođa ukrajinske oporbe i predsjednički kandidat Vitalij Kličko pozvao je na opću mobilizaciju zbog "ruske agresije" na Ukrajinu.
"Kličko poziva da se naredi opća mobilizacija", objavila je njegova stranka UDAR, pojašnjavajući da se poziv odnosni na vojnu mobilizaciju.
"Parlament od vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga mora zatražiti proglašenje opće mobilizacije nakon početka ruske agresije na Ukrajinu", rekao je Kličko.
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko kazala je u Moskvi kako će taj dom zatražiti od predsjednika Vladimira Putina da iz Washingtona povuče ruskog veleposlanika u SAD-u.
Kremlj: Putin tek treba odlučiti o uporabi ruskih snaga u Ukrajini
Predsjednik Vladimir Putin još nije odlučio da li da razmjesti ruske vojnike u Ukrajini, rekao je njegov glasnogovornik u subotu nakon što ga je gornji dom parlamenta Vijeće federacije ovlastio da to učini.
"Nakon odluke Vijeća federacije predsjednik je dobio sva sredstva potrebna za rješenje stanja u smislu uporabe (vojnih) snaga i u smislu donošenja odluka o (povlačenju) čelnika naše diplomatske misije u Sjedinjenim Državama", navedene su riječi Dmitrija Peskova.
"Istodobno je nužno istaknuti da predsjednik još nije donio ni jednu od tih odluka. Ove odluke još nisu donešene", rekao je.
Novinska agencija Interfax je također navela da je Peskov rekao kako se Kremlj nada da neće biti daljnjeg zaoštravanja krize.
Ukrajina stavila vojsku u borbenu pripravnost, upozorava na rat
Ukrajina je u subotu stavila svoje oružane snage u stanje pune borbene pripravnosti i upozorila Rusiju da će bilo kakva vojna intervencija u zemlji voditi u rat.
Nakon više od tri sata sastanka sa čelnicima sigurnosti i obrane obnašatelj dužnosti predsjednika Oleksander Turčinov je rekao kako nema opravdanja za ono što je nazvao ruskom agresijom protiv njegove zemlje.
"Naredio sam da vojska bude u najvišem stanju pripravnosti, te pojačanje zaštite nuklearnih centrala, zračnih luka i strateških mjesta", rekao je Turčinov na konferenciji za novinare.
Stojeći pored Turčinova premijer Arsenij Jacenjuk je rekao kako je pozvao Rusiju da vrati svoje vojnike u bazu na Krimu u razgovoru s premijerom Dmitrijem Medvedovim i da je pozvao na razgovore.
"Vojna intervencija bi bila početak rata i kraj bilo kakvih odnosa između Ukrajine i Rusije", rekao je Jacenjuk novinarima.
UN-ov izaslanik otkazao put na Krim
UN-ov izaslanik u Ukrajini je objavio u subotu da otkazuje put na Krim zbog napetosti koje onemogućuju posjet toj regiji, kao što je tražio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon.
Nakon hitnog sastanka iza zatvorenih vrata Vijeća sigurnosti UN-a u petak Ban Ki-moon je uputio Roberta Serryja da ode na Krim radi smanjenja napetosti.
"Kontaktirao sa s vlastima Autonomne republike Krima i zaključio da posjet Krimu nije moguć", naglasio je Robert Serry u priopćenju.
"Odlazim u Ženevu, gdje ću u nedjelju predati izvješće glavnom tajniku i konzultirat ću ga u pogledu sljedećih etapa", dodao je.
Ranije tijekom dana novi premijer Krima Sergej Aksjonov, kojeg Kijev smatra nelegitimnim, tražio je pomoć Vladimir Putina u uspostavi mira na ukrajinskom poluotoku.
Rusija ima znatnu oružanu snagu na Krimu, rusku Crnomorsku flotu s 20.000 ljudi, koja je bazirana u Sevastoplju, na temelju sporazuma između Moskve i Kijeva.
Hitna sjednica Vijeća sigurnosti o krizi u Ukrajini
Vijeće sigurnosti UN-a održat će u subotu hitnu sjednicu o krizi u Ukrajini nakon što je Rusija objavila planove o slanju oružanih snaga na Krim.
Diplomat iz Luxembourga, predsjedavajući 15-članog Vijeća tijekom ožujka rekao je kako je sjednica sazvana na zahtjev Velike Britanije. Vijeće je na sastanku održanom u petak raspravljalo o krizi na Krimu no nije donesena odluka ni o kakvoj formalnoj akciji, kako se očekivalo. Raspravljalo se o dubokim podjelama između SAD-a i ostalih zapadnih zemalja s jedne strane i Rusije koja na Krimu ima bazu svoje Crnomorske flote s druge strane.
Ukrajina je na jučerašnjem sastanku optužila Rusiju za protuzakonite vojne upade na ukrajinski teritorij, a SAD i europski zastupnici upozorili su Moskvu da povuče bilo koje nove vojne snage razmještene u susjednoj Ukrajini. No Rusi tvrde da su sva vojna razmještanja realizirana u skladu s dogovorom s Kijevom, a povezana su s održavanjem pomorske baze.
U ponedjeljak sastanak ministara vanjskih poslova EU zbog Ukrajine
Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije hitno će se sastati u ponedjeljak radi stanja u Ukrajini, rekla je u subotu visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
"Ashton saziva izvanredno vijeće ministara vanjskih poslova radi razvoja događaja u Ukrajini 3. ožujka. Sastanak će početi u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu", objavila je na društvenoj mreži Twitter.
To će biti drugi sastanak šefova diplomacije 28 zemalja članica EU posvćen stanju u Ukrajini u manje od dva tjedna. Dvadesetog veljače ministri vanjskih poslova EU su odlučili zalediti imovinu i ne dati vize odgovornima za nasilje i pretjeranu uporabu sile u Ukrajini.
Najava hitnog sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu događa se u trenutku kada je rusko Vijeće federacije odobrilo rusku intervenciju u Ukrajini na traženje predsjednika Vladimira Putina. U Kijevu su nove ukrajinske vlasti pozvale na nacionalnu mobilizaciju.
Britanija kaže da je ruska odluka prijetnja suverenitetu Ukrajine
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague je ocijenio u subotu da odluka ruskog parlamenta da odobri vojnu akciju na teritoriju Ukrajine predstavlja "potencijalno tešku prijetnju za suverenitet" zemlje.
"Jako me zabrinjava eskalacija napetosti u Ukrajini i odluka ruskog parlamenta da odobri vojnu akciju na ukrajinskom teritoriju protiv volje ukrajinske vlade. Ta akcija je potencijalno teška prijetnja za suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine", naveo je u priopćenju. "Osuđujem svaku agresiju na Ukrajinu", dodao je.
"Zahtjev predsjednika Putina Vijeću federacije da odobri intervenciju ruske vojske u Ukrajini navodi London da pozove veleposlanika Rusije kako bi mu prenio našu duboku zabrinutost", dodao je. Istaknuo je da se "EU hitno mora dogovoriti o sustavu zaleđivanja imovine osoba osumnjičenih za pranje novca od korupcije".
William Hague je subotu razgovarao s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim "radi pozivanja na mjere smirenja opasnog stanja", podsjetio je. Precizirao je da Velika Britanija podržava održavanje hitnog sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.
Hague odlazi u nedjelju u Kijev na susret s novom ukrajinskom vladom.
Varšava poziva EU da bude solidarna i ujedinjena oko Ukrajine
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je u subotu Europsku uniju da bude "solidarna i ujedinjena" suočena s prijetnjom ruske intervencije u Ukrajini. Šef vlade je u izjavi koju ju izravno prenosilo nekoliko tv-kanala, istaknuo da je važno da Europa bude solidarna i ujedinjena u svojim reakcijama. "Treba poslati jasan znak da ni Europa ni svijet neće tolerirati agresiju ni intervenciju", inzistirao je.
Tusk je istaknuo da "treba izvršiti pritisak ne na Ukrajince već na Moskvu jer je ona pokretač događaja i u interesu joj je izazvati nestabilnost u tom dijelu svijeta". On je ocijenio da se ukrajinske vlasti ponašaju odgovorno.
Šef poljske vlade je pozvao na sastanak, što je prije moguće Europskog vijeća i Sjeveroatlantskog vijeća.
Tusk je u subotu navečer hitno pozvao svoje ministre vanjskih poslova i obrane. Tijekom večeri je predviđen i sastanak s predsjednikom Bronislawom Komorowskim.
Premijer je rekao da je u stalnom kontaktu s drugim europskim dužnosnicima i najavio novi niz razgovora tijekom večeri, među kojima s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.
Razgovarali američki i ruski ministri obrane nakon ruskih poteza oko Krima
Američki ministar obrane Chuck Hagel razgovarao je u subotu sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom, rekao je Reutersu američki dužnosnik, u vrijeme dok je ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao ovlasti svoga parlamenta da napadne Ukrajinu.
Upitan jesu li neke američke postrojbe u stanju pripravnosti zbog nemira na poluotoku Krimu dužnosnik je rekao kako nema promjena statusa američke vojske. SAD je usredotočen na diplomatske mogućnosti, rekao je dužnosnik zatraživši da ostane neimenovan. Dužnosnik nije dao pojedinosti Hagelova razgovora s ruskim ministrom obrane Šojguom.
Putinu je ruski parlament u subotu dao ovlasti da napadne Ukrajinu nakon što su naoružani ljudi i ruski vojnici preuzeli kontrolu na Krimu. Američki predsjednik Barack Obama dan prije je upozorio da će biti posljedica ako dođe do vojne intervencije Rusije u Ukrajini u kojoj je prošlog tjedna zbačen ruski saveznik predsjednik Viktor Janukovič.
Američki senator John McCain, vodeći republikanski političar u vanjskim poslovima koji često zagovara snažniji pristup Washingtona, pozvao je u subotu Obamu da "jasno kaže kakve posljedice će biti i žurno poduzme korake da ih nametne". "Svaki trenutak koji Sjedinjene Države i naši saveznici propuštaju da reagiraju šalje signal predsjedniku Putinu da može biti još ambiciozniji i agresivniji u svojoj vojnoj intervenciji u Ukrajini", rekao je McCain u priopćenju. "Trenutno imamo niz ozbiljnih mogućnosti na raspolaganju bez uporabe vojne sile", rekao je.
Drugi vodeći republikanski senator Bob Corker pozvao je Obamu da povede međunarodni odgovor koji bi uključivao sankcije.
Rusija iznenadila Zapad
Europu i Sjedinjene Države je u subotu iznenadila najava ruske vojne intervencije u Ukrajini, odluka koju je donio Vladimir Putin unatoč upozorenju Baracka Obame da će ju takva operacija skupo stajati.
"Svi su iznenađeni, svi improviziraju", rezimirao je Francois Heisbourg, stručnjak Francuske zaklade za strateška istraživanja, prenosi AFP.
"Za Europu je to najgora kriza nakon završetka hladnog rata", ocijenio je Joerg Forbring, direktor programa za istočnu Europu za German Mashall Fund.
"Problem je što Putin može puno brže djelovati i postići svoje ciljeve od Washingtona ili Europe. Problem za nas je što ne znamo do kuda želi ići. Moramo brzo misliti i spriječiti sličan scenarij u drugim regijama", rekao je Andy Kuchins, direktor programa Rusija-Euroazija u CSIS-u (Centra za međunarodne strateške studije).
Događaji na Krimu podsjećaju na scenarij iz 2008. u Gruziji. Rezultat kratkog petodnevnog rata je bilo moskovsko priznanje neovisnosti dviju proruskih gruzijskih regija, Južne Osetije i Abhazije i raspoređivanje tisuća ruskih vojnika na tim teritorijima.
Europski diplomatski izvori su ocijenili u petak da Putinu nije u interesu pojačanje napetosti tri mjeseca prije summita G8 u Sočiju. Za ponedjeljak je sazvan sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu, dok se hitan sastanak Vijeća sigurnosti očekuje u subotu u New Yorku na zahtjev Velike Britanije. Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti i teško je moguće da će ono postići zajedničko stajalište.
Čini se da ruski predsjednik poigrava živcima Zapadnjaka, dok je Vijeće federacije odobrilo njegov zahtjev za intervencijom ruske vojske u Ukrajini "do normalizacije političkog stanja u toj zemlji". Kremlj je u priopćenju naveo da Vladimir Putin još nije donio odluku.
Stručnjaci naglašavaju da je isključena mogućnost zapadne vojne intervencije, a pritisci na Rusiju mogu biti samo diplomatski i gospodarski.
Ruski senat je ocijenio da je američki predsjednik Barack Obama "prešao crvenu liniju" svojim upozorenjem Moskve i naveo da će od Putina tražiti da opozove ruskog veleposlanika iz Sjedinjenih Država.
Kijev proglasio imenovanje krimskog premijera nezakonitim
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov proglasio je u subotu imenovanje krimskog premijera nezakonitim.
Sergej Aksjonov ovog je tjedna na Krimu imenovan za premijera te regije nakon što su naoružane osobe zauzele pokrajinski parlament. U odluci Turčinova navodi se da je imenovanje u suprotnosti s ukrajinskim ustavom a drugi se detalji ne navode.
Aksjonov je pozvao Rusiju da pomogne u uspostavljanju mira na poluotoku, jedinoj regiji u Ukrajini u koju su Rusi većinsko stanovništvo.
Rusija odbija pregovore s Ukrajinom
Rusija odbija pregovore s Ukrajinom u skladu sa sporazumom kojim se jamči teritorijalni integritet zemlje, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja, a prenosi Interfax.
Ukrajina je tražila konzultacije s Moskvom nakon što je Rusiju optužila za razmještaj vojnih snaga na Krimu.
"Vrlo smo zabrinuti zbog današnje informacije prema kojoj Rusi ne namjeravaju sudjelovati" u dogovoru, rekao je Deščicja.
Proruski aktivisti sukobili se s novom ukrajinskom vlašću u Harkovu
Proruski aktivisti sukobili su se u subotu s pobornicima novih ukrajinskih vlasti u istočnom ukrajinskom gradu Harkovu i pokušali su zauzeti sjedište pokrajinske vlasti, prenosi agencija Interfax.
Nekoliko tisuća osoba okupilo se ispred sjedišta guvernera a neki su i provalili i postavili rusku zastavu.
Više od 20 ozlijeđenih na prosvjedu u Harkovu
Više od 20 ljudi ozlijeđeno je u subotu u Harkovu na marginama prosvjeda proruski orijentiranih građana, koji su rezultirali zauzimanjem zgrade regionalne uprave, izvijestio je France presse.
Do nasilja je došlo na rubnim dijelovima okupljanja oko 20.000 proruski orijentiranih građana koji su bacali kamenje i petarde. Neki među njima isticali su ruske zastave izvikujući: Harkov, Rusija!, a na nekim transparentima moglo se pročitati: Rusijo, pomozi nam! i Ne dirajte nam Harkov!.
Na kraju prosvjeda tristotinjak demonstranata krenulo je prema zgradi u kojoj je sjedište regionalne uprave. Ondje su se ranije "zabarikadirali" pristalice novih proeuropski orijentiranih vlasti.
Novinar AFP-a izvješćuje o najmanje 20 ozlijeđenih u sukobima. Prosvjednici su zauzeli zgradu istaknuvši rusku zastavu pokraj ukrajinske.
Krimske vlasti i ruska flota usuglasile zajedničku zaštitu objekata
Proruske vlasti na Krimu i ruska crnomorska flota suglasile su se da zajednički štite objekte na poluotoku, prenosi u subotu ruska novinska agencija RIA pozivajući se na press službu mornarice. Krimski premijer Sergej Aksjonov kazao je da ruski vojnici već čuvaju neke zgrade. Crnomorska flota ima bazu na Krimu.
Ruska agencija Interfax javlja kako su ukrajinski brodovi, koji su zaduženi za čuvanje granice, stavljeni u subotu u borbenu pripravnost na području Krima i napuštaju bazu kako bi spriječili zauzimanje vojnih baza i brodova. Agencija citira časnika pogranične službe Sergeja Astakova koji kaže kako su u tom cilju poduzete sve moguće zakonite mjere.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije priopćilo je da je sinoć grupa naoružanih ljudi upućenih iz Kijeva pokušala zauzeti zgradu Ministarstva unutarnjih poslova Krima te da ima povrijeđenih.
"Izbjegnut je pokušaj zauzimanja zgrade MUP-a. Pozivamo one koji daju takve naredbe iz Kijeva na suzdržanost. Smatramo krajnje neodgovornim nastavak pritiska na Krim", navedeno je u priopćenju, prenosi Itar-Tass.
Nove ukrajinske vlasti danas su smijenile načelnika krimske policije Valerija Radčenka i na njegovo mjesto postavili Igora Avruckog, javlja agencija Unian.
Zbog tog poteza danas je rukovodstvo krimske skupštine najavilo održavanje izvanrednog sastanka.
Rusija ne isključuje slanje ograničenog broja vojnika na Krim
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko rekla je kako ne može isključiti mogućnost upućivanja ograničenog broja vojnih snaga na Krimu kako bi se zaštitili ruski građani koji žive ondje i baza Crnomoske flote.
Matvijenko nije dala naznake koje bi ukazivali na to da je odluka već donesena, no rekla je da slanje je vojnih snaga moguće nakon što su proruski orijentirane vlasti Krima zatražile pomoć.
"U ovakvoj situacijji moguće je... onamo čak i poslati ograničen broj vojnih snaga kako bi se zajamčila sigurnost ruskih građana koji žive na području Krima, kao i baze Crnomoske flote", rekla je.
U Donjecku 10.000 prosvjednika protiv nove ukrajinske vlasti
Više od 10.000 osoba prosvjedovalo je u subotu u Donjecku, uporištu smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča na istoku Ukrajine, protiv nove vlasti u Kijevu.
"Rusija, Rusija!, uzvikivali su prosvjednici mašući ruskim zastavama dok su na improviziranoj pozornici govornici izjavljivali da podržavaju "težnju Krima da se pripoji Rusiji".
Naoružane osobe zadnjih su dana preuzele nadzor nad nekoliko zračnih luka i upravnih zgrada na Krimu, proruskom poluotoku na jugu Ukrajine, dok je nova ukrajinska vlast osudila "oružanu rusku invaziju".
Letci koji pozivaju na "neposlušnost spram vlasti u Kijevu" dijeljeni su na tom prosvjedu.
U bijegu, nepoznate adrese tjedan dana, Janukovič se pojavio u petak u Rusiji, u Rostovu na Donu, i izjavio da je još uvijek "legitimni predsjednik" Ukrajine te osudio "profašiste" koji su preuzeli vlast u Kijevu.
Francuski i Nijemci vrlo zabrinuti
Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća o razmještaju ruskih vojnih snaga na Krimu te poziva sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli povećati napetosti, rekao je u nedjelju francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.
"Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća koja stižu s Krima, a riječ je o velikom razmještaju vojnih snaga. Pozivamo sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli pojačati tenzije i utjecati na teritorijalno jedinstvo Ukrajine", stoji u Fabiusovu priopćenju.
I njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u subotu je upozorio kako razvoj događaja u Ukrajini u posljednjih nekoliko sati ocjenjuje opasnim te je pozvao Rusiju da objasni kakve su joj nakane kad je posrijedi razmještaj vojnih snaga na Krimu.
"Stanje na Krimu postaje sve ozbiljnije. Tko god u ovome trenutku na vatru dolije ulje, riječima ili akcijama, svjesno radi na daljnjoj eskalaciji stanja ondje. Rusija na Krimu mora raditi na održanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine te poštovati sporazume o ruskoj Crnomorskoj floti", kazao je.
"Od Rusije očekujemo da se drži onoga što je javno obećala, a to uključuje potpunu transparentnost kada je posrijedi razmještaj ruskih trupa na Krimu, kao i ciljevi i namjere koji stoje iza toga."
Merkel i Barroso zabrinuti zbog razvoja događaja na Krimu
Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zabrinutost zbog razvoja događaja na Krimu, u govoru održanom u subotu u Berlinu u povodu kulture manifestacije posvećene Europi kojoj je prisustvovao i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso koji je pozvao na očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
"Naravno, ovih je dana važno da se napravi sve kako bi se teritorijalni integritet Ukrajine očuvao", rekla je Merkel, dodavši kako je i ona, uz brojne kolege obavila niz telefonskih razgovora s ruskim predsjednikom i s ukrajinskim dužnosnicima.
"Izazovi s kojima je suočeno stanovništvo Krima moraju se riješiti na način da se poštuje jedinstvo i suverenitet Ukrajine. Nadam se da će međunarodna zajednica primijeniti spomenuta načela i zajamčiti mir u regiji, a na taj način i mir u svijetu", rekao je Barroso.
U priopćenju objavljenom ranije u subotu i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier izazio je zabrinutost zbog razvoja stanja u Ukrajini. Ocijenio ga je opasnim, osobito situaciju na Krimu.
Duma traži od Putina da stabilizira stanje na Krimu
Donji dom ruskog parlamenta, Duma, zatražio je od predsjednika Vladimira Putina da poduzme mjere kako bi se stabiliziralo stanje u ukrajinskoj autonomnoj oblasti Krimu, objavila je novinska agencija Interfax, navodeći predsjednika Dume.
"Duma je usvojila tekst... u kojem parlamentarci pozivaju predsjednika da poduzme mjere za stabilizaciju stanja na Krimu i da iskoristi sve raspoložive načine da zaštiti narod na Krimu od tiranije i nasilja", navodi Interfax Sergeja Nariškina.
Duma je također zaključila da je trenutno nemoguće provesti u Ukrajini legitimne i demokratske izbore, dodaje Interfax.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je priopćilo kako je Moskva iznimno zabrinuta zbog nedavnih događanja na Krimu koja potvrđuju želju kijevskih političara da destabiliziraju stanje na poluotoku. "U Rusiji, iznimno smo zabrinuti zbog nedavnih događanja na Krimu", kaže u priopćenju ministarstvo vanjskih poslova.
Na Krimu je u subotu najavljeno da će se referendum o višem stupnju autonomije koji je ranije bio predviđen za 25. svibnja održati 30. ožujka.
"S obzirom na stanje i shvaćajući da je sukob prerastao limite zdravog razuma, odlučili smo ubrzati organizaciju referenduma, čiji je datum sada 30. ožujka", najavio je predsjednik vlade Krima Sergej Aksionov.
Pomoć MMF-a Ukrajini ne prije travnja
Nije izgledno da će Ukrajina primiti financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda prije travnja, izjavio je u subotu ukrajinski ministar financija Oleksander Šlapak.
Ukrajina, koja bi ove godine trebala platiti dodatnih šest milijardi dolara stranog duga, zatražila je od MMF-a financijsku pomoć u iznosu od najmanje 15 milijardi dolara. Predstavnici MMF-a stižu u Kijev sljedeći tjedan.
Zatvorena glavna zračna luka na Krimu
Međunarodna zračna luka u Simferopolju, glavna na području Krima, priopćila je u subotu da je njezin zračni prostor zatvoren i da su suspendirani svi letovi.
"Zbog ograničenja u korištenju zračnog prostora, aerodrom je privremeno suspendirao dolazeće letove", kaže se u pisanom priopćenju.
Naoružane osobe preuzele su kontrolu nad aerodromom u petak. Ukrajinski vojni izvori kažu da ruski vojnici kontroliraju i vojni aerodrom u Belbeku u blizini Sevastopolja i u Kirovskojem u istočnom dijelu Krima.
Ti isti izvori također su kazali da su ruske snage pokušale u subotu preuzeti kontrolu nad bazom protuzračne obrane na Krimu, javio je Interfax.
Dodali su kako je dvadesetak vojnika ušlo na teritorij baze na zapadnom Krimu i pokušalo je preuzeti. Interfax ne govori o eventualnim sukobima ili žrtvama i kaže da su pregovori u tijeku.
Jacenjuk: Ukrajina odbila odgovoriti "silom" na provokacije na Krimu
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u subotu je kazao da je Ukrajina odbila "silom" odgovoriti na ruske "provokacije", aludirajući na razmještanje ruskih vojnika na području autonomne oblasti Krima, izvješćuje AFP.
"Neprimjerena nazočnost ruskih vojnika na Krimu predstavlja provokaciju, ali pokušaji da se Ukrajinu navede da odgovori silom su propali", kazao je Jacenjuk, otvarajući sastanak vlade. Jacenjuk je pozvao Rusiju da zaustavi pokretanje vojnih snaga na Krimu.
Ukrajinski ministar obrane Igor Peniuk rekao je u subotu da je Rusija "nedavno" poslala dodatnih 6.000 osoba u Ukrajinu, te da je ukrajinska vojska u stanju visoke pripravnosti na Krimu.
Po agenciji France presse, deseci naoružanih muškaraca u uniformama ali bez znakovlja u subotu svrše ophodnje po Simferopolju te su zauzeli položaje uz parlament u tom gradu. Postavljene su i dvije strojnice kako bi se mogla braniti zgrada parlamenta.
Obama upozorio Rusiju na posljedice vojne intervencije u Ukrajini
Američki predsjednik Barack Obama izrazio je u petak duboku zabrinutost zbog izvješća o pokretima ruske vojske u Ukrajini te upozorio Rusiju da će snositi posljedice u slučaju vojne intervencije u Ukrajini.
"Duboko smo zabrinuti zbog izvješća o pokretima vojske koje je Ruska Federacija poduzela u Ukrajini", izjavio je Obama u kratkom obraćanju javnosti iz Bijele kuće.
Bilo kakvo kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo bi "duboko destabilizirajuće". Sjedinjene Države će zajedno s međunarodnom zajednicom osigurati da (Rusija) snosi posljedice za bilo kakvu vojnu intervenciju u Ukrajini, rekao je Obama.
Obama je istaknuo da Rusija, bez obzira na to što ima kulturne i ekonomske veze s Ukrajinom i vojnu bazu na Krimu, mora poštivati ukrajinske granice. Ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj budućnosti, poručio je američki predsjednik.
Na zamrznutim računima čak 1,6 milijardi eura
Na računima 18 Ukrajinaca u austrijskim bankama, koji su zamrznuti na zahtjev ministarstva vanjskih poslova, stoji čak do 1,6 milijardi eura.
Prema pisanju medija, radi se o imovini ukrajinskih političara i oligarha bliskih svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču.
Na tajnoj listi navodno se nalaze imena poput Janukovičevog sina Oleksandra, koji živi u jednoj vili u Beču, bivšeg premijera Mikole Azarova i braće Klujev. Janukovič je preko više fiktivnih tvrtki prebacio novac u Austriji gdje posjeduje i više nekretnina.
Osim Austrije, i Švicarska i Lihtenštajn su također zamrznule imovinu Viktora Janukoviča i njegovog klana.
Ukrajina: Rusija želi ponoviti gruzijski scenarij
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je u petak Rusiju za otvorenu agresiju na Ukrajinu, a ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Jurij Sergejev ustvrdio je da Rusija šalje vojne snage u Ukrajinu.
Turčinov je rekao kako Moskva slijedi scenarij iskušan u ratu s Gruzijom 2008. U pozivu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da prestane s "provokacijama" na Krimu, usporedio je to stanje s ruskom intervencijom u Gruziji, zbog odcijepljene regije Abhazije u kojoj živi velika ruska etnička skupina. Ruska Crnomorska flota ima bazu u krimskoj luci Sevastopolju. "Rusija je poslala snage na Krim... Taj je scenarij sasvim nalik onomu u Abhaziji. Nakon izazivanja vojnog sukoba, počeli su anektirati i teritorij", rekao je Turčinov na televiziji.
Naoružani muškarci preuzeli su u petak nadzor nad dvije zračne luke na Krimu, a svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič u ruskome je gradu Rostovu na Donu rekao kako bi Rusija morala poduzeti sve što može da prekine ukrajinski kaos.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će zatvoreni sastanak o Ukrajini jer kriza na Krimu prijeti ukrajinskom teritorijalnom integritetu. I službeni Kijev zatražio je od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda hitan sastanak o nagloj eskalaciji krize u Ukrajini, objavili su u petak ukrajinski diplomati.
Rusija daje putovnice Berkutima koji će čuvati Krim
Vrhovni savjet Autonomne Republike Krim formirao je lokalne specijalne interventne jedinice Berkut koje će čuvati javni red i mir poluotoka.
"Kasno sinoć sastao sam se s borcima Berkuta koji su se složili da se formiraju specijalne jedinice Krima", napisao je na svom Facebook profilu zamjenik premijera dodavši da je vrhovni savjet već potpisao naredbu.
Rusija je u petak priopćila da će dati putovnice pripadnicima ukrajinskih specijalnih interventnih jedinica koje su raspuštene odlukom novih vlasti u Ukrajini.
"Ruski konzulat u Simferopolju zadužen je poduzeti sve potrebne mjere, kako bi što prije uručio putovnice pripadnicima Berkuta", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Ukupno 94 osobe su poginule u Ukrajini od početka prosvjeda 30. studenog 2013., priopćilo je ukrajinsko ministarstvo zdravlja te dodalo da ih je samo od 18. veljače poginulo 83. Najmanje 900 ljudi je ozlijeđeno, 606 je hospitalizirano, a najmanje 242 osobe i dalje su na liječenju, piše RT.
Nije isključena ni mogućnost da ruske putovnice dobiju i građani Krima, rekao je ruski konzul, prenosi RT.
Sikorski: Stanje na Krimu je postalo kritično
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski u subotu je u Teheranu objavio da skraćuje svoj posjet Iranu zbog "kritične" situacije na Krimu, javljaju agencije.
"Moram skratiti posjet Iranu zbog razvoja događaja u Ukrajini i moram se vratiti u Poljsku...Stanje na Krimu je postalo kritičnije", izjavio je Sikorski na konferenciji za novinare sa svojim iranskim kolegom Mohamadom Džavadom Zarifom.
Ukrajinske vlasti osudile su u petak "rusku vojnu agresiju" na Krimu na kojem su buknule separatističke težnje ruskog stanovništva. U subotu ujutro deseci naoružanih muškaraca patroliraju središtem Simferopolja gdje su zauzeli položaje oko tamošnjeg parlamenta.
"Jedina smo zemlja čiji konzulat još funkcionira na Krimu, ali nažalost, potvrđeno je da su i tamo ruske snage. Pomno pratimo razvoj situacije", dodao je Sikorski koji se u Iranu trebao zadržati četiri dana.
Varšava je u subotu u priopćenju pozvala na prestanak "provokacijskih kretanja" oružanih snaga na Krimu.
"Pozivamo na prestanak provokativnih kretanja oružanih snaga na poluotoku Krimu. Sve odluke koje se trenutno donose, među kojima i one vojnog karaktera, mogle bi imati nepopravljive posljedice po međunarodni poredak", upozorava Varšava.
Još jednom je pozvala sve zemlje potpisnice Memoranduma iz Budimpešte 1994., Rusiju, SAD i Veliki Britaniju, na poštivanje obveza vezanih uz nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Kriza na Krimu prijeti teritorijalnom integritetu zemlje
Sve je napetije u Ukrajini, a kriza na Krimu prijeti teritorijalnom integritetu zemlje. Rusi šalju vojno pojačanje, a međunarodna zajednica i SAD poručuju kako će bilo kakva vojna intervencija imati ozbiljne posljedice.
Raste napetost na Krimu. Muškarci u neoznačenim uniformama u ophodnji su u Simferopolju, gdje je zatvorena i zračna luka, a proruski aktivisti zauzeli su položaje uz Parlament. Privremeni ukrajinski premijer Arsenij Jatcenjuk rekao je kako Kijev neće popustiti ruskim provokacijama, premijer na Krimu poziva predsjednika Rusije Vladimira Putina da pomogne u stabilizaciji situacije na poluotoku. Istodobno, ukrajinski brodovi na Krimu stavljeni su u pripravnost.
Politička novinarka nacionalne ukrajinske televizije Irina Yakovleva za Media servis poručuje: stanje u zemlji daleko je još od smirivanja. "Izvjesno je da će Rusija premjestiti svoje oružane snage iz Sevastopolja i na druge dijelove poluotoka, iako su ruski predstavnici tijekom sastanaka u UN-u tvrdili da do toga neće doći", rekla je za Media servis.
U međuvremenu ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je Gornji dom parlamenta da odobri korištenje ruskih vojnika u Ukrajini kako bi se zaštitili ruski građani koji tamo žive i baza Crnomorske flote, tvrdi Kremlj, a Rusija je još nedavno poslala dodatnih šest tisuća osoba u Ukrajinu. "Ukrajinski narod ima pravo izabrati svoju budućnost", poruka je američkog predsjednika Baracka Obame.
Yakovleva kaže kako su ljudi na Krimu uplašeni, na njih uvelike utječe i ruska propaganda, a tu su i krimski Tatari koji se protive ruskoj prisutnosti zbog čega prijeti i unutarnja kriza: "U istočnim i južnim regijama Ukrajine ima ljudi na koje utječe ruska propaganda i koji podupiru ideju ruske pomoći i prisutnosti, no ne bih rekla da su takvi ljudi u većini, ali ni u manjini- jer ne postoji nikakva statistika. Ljudi i političari na kontinentalnom djelu Ukrajine spremni su učiniti sve da Ukrajina ostane jedna država- to je za nas jako važno", kaže.
Teško je stanje u cijeloj zemlji. Teret političke prošlosti, ali i ekonomska kriza razlog su i sve snažnijih prosvjeda i demonstracija i u drugim regijama Ukrajine. Tisuće prosvjednika izašlo je na ulice u Donjecku i Harkivu gdje su na nekim institucijama već izvješene ruska zastave.
"U Odesi, Donjecku ili Harkivu su uvijek dvije vrste demonstracija: jedna je takozvana proruska, a druga proeuropska... Tako da se ne radi samo o Krimu, zemlja je podijeljena"U situaciji u kojoj je u pitanje doveden ukrajinski integritet, kaže Yakovleva, teško je donositi bilo kakve prognoze. "Blizu smo ruba gdje mirna situacija može dovesti do vojnog konflikta, čak i građanskog rata. Naš najveći strah je rat, a najveća želja mirno rješenje situacije i očuvanje integriteta", zaključuje Yakovleva.
Britanski ministar vanjskih poslova u nedjelju u Kijevu
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u nedjelju će posjetiti Kijev kako bi razgovarao s predstavnicima nove ukrajinske vlade, kazao je u subotu Foreign Office, bez dodatnih pojašnjenja.
"Upravo sam razgovarao s vršiteljem dužnosti predsjednika (Oleksandrom) Turčinovim. U nedjelju idem u Kijev na razgovore s novom vladom", napisao je Hague na Twitteru u noći na subotu.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u subotu je potvrdio da je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom i pozvao na smirivanje napetosti na ukrajinskom Krimu. "Razgovarao sam s ministrom Lavrovom i pozvao na smirivanje napetosti na Krimu i poštivanje suverenosti i nezavisnosti Ukrajine", napisao je Hague na Twitteru.
On u nedjelju putuje u Ukrajinu na razgovore s novim ukrajinskim vodstvom, nakon što je premijer David Cameron poručio Moskvi da poštuje poljuljani nacionalni teritorijalni integritet. Cameron je u petak razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kina: Službeni Peking poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Qin Gang, rekao je povodom najnovijih događanja u Ukrajini i na Krimu da Peking poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, prenosi Xinhua.
Kina vjeruje da je narod Ukrajine sposoban sam riješiti probleme s kojima se suočava.
Kineski stav je konstantan, dodao je i napomenuo da se svi dokumenti koje je Peking potpisao s Kijevom zasnivaju na međusobnom poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Stajalište Kine važno je iz perspektive onih koji već predviđaju rat u Ukrajini u koji će se umiješati velike svjetske sile.
Gazprom: Ukrajina ima ogroman dug za neplaćeni plin Rusiji
Ruska tvrtka Gazprom objavila je u subotu da Ukrajina ima "ogroman" dug za neplaćeni plin Rusiji u iznosu od 1,55 milijarda dolara, ističući da bi povlaštena cijena koju je Rusija dala Kijevu mogla biti dovedena u pitanje.
"Imamo dobre odnose s Ukrajinom, tranzit funkcionira, samo treba platiti plin. Zasad zaostatak plaćanja iznosi 1,549 milijarda dolara", izjavio je glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprjanov agenciji Ria Novosti.
"Takvim načinom plaćanja i ispunjavanja obaveza Ukrajina vjerojatno neće moći zadržati povlaštenu cijenu u kojoj trenutno uživa za ruski plin", dodao je on.
Ruski vojnici u petak okružili ukrajinske graničare na Krimu
Najmanje 20 muškaraca u odorama ruske Crnomorske flote i s automatskim puškama okružili su u petak jednu postaju ukrajinskih graničnih čuvara u blizini Sevastopolja.
Novinar Reutersa javlja da je na području četvrti Balaklave vidio ukrajinsku graničnu policiju u kacigama i interventnoj opremi zatvorenu u graničnoj postaji, sa zatvorenim metalnim vratima i metalnim štitovima na prozorima.
Vojnik koji se identificirao kao časnik Crnomorske flote rekao je: "Ovdje smo... kako se ne bi ponovio Majdan."
Ukrajinska granična služba objavila je prije da su ruski vojnici blokirali jednu graničnu postaju u Balaklavi.
Janukovič: Neću odustati, morao sam pobjeći zbog straha za život
Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je u petak u ruskom Rostovu na Donu da neće odustati od borbe za budućnost Ukrajine.
"Namjeravam se boriti za budućnost Ukrajine, protiv, terora i straha", rekao je Janukovič na ruskom jeziku. "Ne mogu pronaći riječi kojim bi opisao nove vlasti. To su ljudi koji zagovaraju nasilje".
U svom prvom pojavljivanju u javnosti otkako je zbačen, Janukovič je na tiskovnoj konferenciji rekao da su ga na uzmak s vlasti prisilili "mladi profašistički razbojnici".
"Nisam svrgnut, nisam pobjegao, nego sam prisiljen napustiti zemlju pošto sam dobio prijetnje po život", rekao je Janukovič, dodavši da se na njegov automobil pucalo prošlog petka u Kijevu. Rekavši kako je on još uvijek zakonito izabrani predsjendik objasnio je da je bio prisiljen kretati se po Ukrajini zbog s bojazni za sigurnost njega i njegove obitelji.
Utočište u Rostovu na Donu, blizu ukrajinske granice, pružio mu je stari prijatelj, a granicu je prošao zahvaljujući "jednom domoljubnom ukrajinskom časniku". U domovinu se namjerava vratiti "čim mu sigurnost bude zajamčena".
Ustvrdio je da su odluke ukrajinskog parlamenta o njegovom opozivu nezakonite i da su zastupnici bili pod pritiskom "militanata" s Majdana. Zemljom su nakon toga zavladali kaos i bezakonje, rekao je Janukovič. Ukrajinskom se narodu ispričao što nije imao dovoljno snage da održi stabilnost u zemlji.
Na predsjedničkim izborima 25. svibnja ne namjerava sudjelovati jer ih također smatra nezakonitim.