Foto: Hina
PROŠLE je godine preko studentskih servisa u cijeloj Hrvatskoj radilo 75.435 studenata, što je gotovo 65 posto ukupnog broja redovitih studenata upisanih u akademsku godinu 2013./2014, doznaje Glas Slavonije.
Glas Slavonije pita je li rad preko studentskog servisa počeo ugrožavati stalna radna mjesta koja su već na udaru "protuustavnih mjera" za zapošljavanje mladih, navodeći činjenicu da za zapošljavanje studenata ne postoje ograničenja, odnosno da oni mogu raditi danju, noću, vikendom ili blagdanima. Ne čudi stoga da pojedine tvrtke preferiraju studentski rad umjesto stalnog zapošljavanja radnika zbog čega je jedan sindikat teleoperatera upozorio da njihova tvrtka "sve više koristi studente kao radnu snagu, a istovremeno kao tehnološki višak zbrinjava stalno zaposlene radnike".
Mogućnost za zloupotrebu studentskog rada proizlazi iz toga što se na rad preko studentskog servisa ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, već je on reguliran Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. U pokušaju da dobije odgovore od nadležnih, Glas Slavonije je kontaktirao Ministarstvo rada gdje su ih uputili na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje brine o studentima i koje potvrđuje da se razmišlja o novom pravilniku.
"Trenutačno razmatramo mogućnosti razrade zakonodavnog okvira u sklopu kojeg bi se uspostavili mehanizmi koji bi djelovali na način da suzbiju zlouporabu instituta 'studentskog rada'. Ali nije cilj ograničiti rad studenata, nego suzbiti zlouporabe – rekli su iz Ministarstva izrazivši nadu da će se u izmjenu postojećih propisa ili izradu novih uključiti sve zainteresirane stranke.
Pravna regulacija
Ugovor o djelu (redovitog studenta) i ugovor o radu (na određeno) dva su potpuno različita ugovora s potpuno različitim pravnim učincima. Pripadaju u različite grane prava - prvi u građansko obvezno pravo, drugi u radno pravo. Prvim ugovorom stvara se obveznopravni odnos, a drugim radni odnos.
Porezna stopa
Sukladno postojećim odredbama Pravilnika, primitci za rad studenta, umanjeni za naknadu posrednika, koji prelaze iznos od 50.000 kuna godišnje, podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. Na ovaj iznos obračunava se porez od 25 posto i, ovisno o mjestu stanovanja, prirez.
U Hrvatskoj je prošle godine putem studentskog servisa radilo 75.435 studenata.