Foto: Hina
Finci su jedva izbjegla motrenje Komisije zbog proračunskog deficita koji se približio granici od 3 posto i ove godine očekuje rast BDP-a od samo 0.3 posto. Prema dugoročnim procjenama javni dug će do 2040. godine porasti sa sadašnjih 59 na 160 posto BDP-a.
Reuters je još u travnju ocijenio da su Finci suočeni sa "savršenom olujom ekonomskih nevolja", opisujući situaciju u gradiću Kotka gdje je nezaposlen svaki peti stanovnik, što je neugodno blizu prosjeku u Grčkoj.
Bivši ministar financija desnog centra Anders Borg u svom izvješću o ekonomiji piše da je konkurentnost finskog izvoza od 2007. godine pala za 20 posto i da broj radno sposobnog stanovništva pada najbrže u odnosu na sve razvijene ekonomije. Malo ljudi pokazuje volju da migrira u Finsku.
"Ja mislim da smo mi spremni prihvatiti vrlo teška vremena," rekao je ususret izborima aktualni premijer i poduzetnik Juha Sipilä. "Situacija u Finskoj je toliko loša da je to jedini izlaz".
Ministar financija Alexandar Stubb kaže da je "bolesna Finska spreman za liječenje mjerama štednje", što prema najavama pretpostavlja "strukturne reforme" na tržištu rada, žestoku borbu s moćnim sindikatima, zamrzavanje plaća i rezanje socijalnih davanja.
Finska je jedina skandinavska nacija u eurozoni pa ne može posegnuti za ekspanzivnom monetarnom politikom kakve prema preporuci OECD-a provode središnje banke u Švedskoj i Norveškoj, ali uživa pogodnosti programa kvantitativnog popuštanja ECB-a.