Foto: FAH
USTAVNI SUD ukinuo je presude sudova u slučajevima Hypo i INA-MOL Ivi Sanaderu. Sud je naveo kak ose u ovoj odluci ne ispituje je li bivši hrvatski premijer kriv za ratno profiterstvo i primanje mita za koje je pravomoćno osuđen, jer Ustavni sud za to nije nadležan. Presude su ukinute jer Sanaderu nisu bila osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite predviđeni zakonom.
Ustavni sud ukinuo je prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
> Vrdoljak o ukidanju presuda Sanaderu: Evo dokaza da nema hrvatske urote protiv MOL-a
No, ta odluka ne znači da Sanader izlazi iz istražnog zatvora, jer je osim ovih slučajeva nepravomoćno osuđen i u slučaju Fimi media.
Odluka najvišeg sudskog tijela donesena je po ustavnoj tužbi Sanaderovih odvjetnika koju su podnijeli nakon što je Vrhovni sud u lipnju prošle godine potvrdio prvostupanjsku osuđujuću presudu, dok je desetogodišnju zatvorsku kaznu umanjio na 8,5 godina.
U priopćenju koje je u ponedjeljak poslijepodne objavio na svojoj internetskoj stranici Ustavni je sud naveo da se u njihovoj odluci ne ispituje je li podnositelj kriv za ratno profiterstvo i primanje mita za koja je pravomoćno osuđen, jer "Ustavni sud Republike Hrvatske za to nije nadležan".
"Na Ustavnom je sudu da ispita je li u podnositeljevom slučaju poštovan zakonodavni okvir države, a osobito je li taj okvir tumačen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i jesu li u granicama koje optuženicima jamče Ustav i Konvencija podnositelju bila osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite predviđeni pozitivnim hrvatskim zakonodavstvom.
Ova odluka, kojom se ukidaju presude kaznenih sudova u slučaju Hypo i INA-MOL, ne smije se uzimati kao dokaz da je podnositelj bio žrtva političkog progona ili sudskog konformizma, kao što se neosnovano tvrdi u ustavnoj tužbi.
Samo su kazneni sudovi nadležni presuđivati o krivnji podnositelja za počinjenje kaznenih djela za koja ga se tereti u slučajevima Hypo i INA-MOL, pri čemu su dužni poštovati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u ovoj odluci", stoji u priopćenju Ustavnog suda.
Sloković: Obrana je bila u pravu
Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković ocijenila je kako je Ustavni sud potvrdio da je obrana bila u pravu.
"Moram reći da to nama jako puno znači jer se pokazalo da je bilo razloga da se prihvate određeni stavovi koje smo mi zastupali i u drugostupanjskom postupku", rekla je Sloković Hini, komentirajući odluku Ustavnog suda.
Ustvrdila je pritom da je prvostupanjski postupak zbog kršenja načela kaznenog prava bio krajnje nepravedan. Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a u ustavnoj tužbi za slučaj Hypo/INA-MOL isticala je dosta stvari od povreda koje se tiču ratnog profiterstva jer nema kaznenog djela do povrede konfrotacijskog prava jer njegovi odvjetnici nisu mogli saslušati svjedoke koji su svjedočili protiv njega, rekla je Sloković.
Ustvrdila je kako je to dokaz da o nekim stvarima misle na način koji je prihvatljiv i da je taj stav prihvatio Ustavni sud. "Nije lako biti četiri godine u postupku i konstantno gubiti, a imati osjećaj da smo u upravu i da neke stvari nisu napravljene na način kako bi trebale biti", rekla je Sloković. Naglasila je kako je temeljno pravo da postupak bude zakonit i da pravo na pravično suđenje bude poštovano u odnosu na svakoga.
"Ne može kriterij suđenja biti niži za premijera nego za druge predmete. Kod njega su se radile stvari koje se ne događaju u drugim predmetima. Svaki naš prijedlog koji je išao u pravcu rasterećenja i drugačijeg vođenja postupka da imamo isto vrijeme za pripremu bio je odbijen. Kriteriji su bili drugačiji što je bitno otežavalo rad obrane", zaključila je Sloković.
Prodanović: Počinjemo sve ispočetka
Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović kazao je, uz ogradu da odluku Ustavnog suda nije pročitao, da je zadovoljan. Iako se presuda nagoviještala u medijima, nisu mogli biti sigurni hoće li uspjeti s ustavnom tužbom, ističe.
"Naravno da nam je drago jer, na kraju krajeva, vodimo već trogodišnju upornu borbu i čitavo ovo vrijeme smo nailazili na nerazumijevanje sudova ali ipak uvjereni u to da ćemo u konačnici uspjeti. Čini mi se da je Ustavni sud preuzeo na sebe ulogu korektora određenih propusta prethodnih sudova, dakle prvostupanjskog i drugostupanjskog suda", kaže Prodanović. Sada sve počinje ispočetka, vraćamo se na Županijski sud, a budući da nisam pročitao obrazloženje ne znam je li Ustavni sud dao neke smjernice prvostupanjskom sudu u smislu nekih vremenskih okvira koji se trebaju poštivati, rekao je Prodanović.
"Znači, počinjemo sve ispočetka. Nadam se s većim šansama nego do sada". Budući da je u postupku za Fimi mediju bivši premijer nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora, bez obzira na ovu odluku Ustavnog suda u ova dva slučaja, on će i dalje ostati u Remetincu.
"Točno, on je tamo dobio kaznu veću od pet godina. Međutim uskoro mu ističe maksimalni rok pritvora tako da ćemo vidjeti - negdje krajem kolovoza bi on, po meni, trebao izaći, a i, na kraju krajeva, nadamo se povoljnom ishodu ove naše žalbe u odnosu na tu presudu. Vidjeli ste da je Vrhovni sud nagovijestio raspravu za kraj rujna", zaključio je Sanaderov odvjetnik.
Nepravomoćna presuda iz studenoga 2012.
Na prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru, iz studenog 2012. žalili su se obrana i tužiteljstvo, a Vrhovni je sud njihove argumente saslušao na javnim sjednicama krajem ožujka i početkom travnja 2014. I dok je obrana tražila da se ukine presuda nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje, Uskok je u žalbi zahtjevao da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.
Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić opisao je Sanadera kao ratnog profitera, jer je od austrijske Hypo banke primio proviziju za kredit koji je Hrvatskoj odobren ratne 1995. ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese, prepustivši upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima na štetu Ine pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a.
Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi su tvrdili da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni. Uskok je, pak, u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna jer je najviše državne funkcije iskoristio za vlastiti, a ne državni interes.
Isti dan kada je Vrhovni sud otvorio presudu u slučaju Hypo i Ina-MOL Uskok je podigao optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti za davanje mita Sanaderu, što je obrana protumačila kao pritisak na sud.
Žestoke reakcije na prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru
Kada je Vrhovni sud 13. lipnja 2014. objavio pravomoćnu preusudu kojom je Sanaderu, uz umanjenu kaznu, potvrdio krivnju ministar gospodarstva i čelnik Vladina pregovaračkog tima u pregovorima s mađarskim MOL-om Ivan Vrdoljak kazao je da ta odluka potvrđuje da u procesu prodaje Ine MOL-u nisu bili zaštićeni hrvatski interesi. "Kao glavni pregovarač čitavo vrijeme ističem da želimo zaštiti nacionalne interese, a ova pravomoćna presuda potvrđuje naše tvrdnje da u procesu prodaje INA-e MOL-u nisu bili zaštićeni interesi Republike Hrvatske. Radi se o još jednoj potvrdi da su pregovori koje je pokrenula hrvatska Vlada i arbitražu pred međunarodnim tijelima u potpunosti opravdani", stajalo je u izjavi ministra Vrdoljaka.
Mađarska naftna i plinska kompanija MOL izrazila je razočaranje presudom Vrhovnog suda. Odbacivši sve sugestije o neprimjerenom poslovnom ponašanju izjavili su da će se nastavit braniti se od svih tvrdnji o nezakonitim praksama. "Neovisno i nepristrano utvrđivanje činjenica na sudu i njihova valjana sudska procjena neophodni su faktori za inozemne ulagače pri odabiru lokacije (za ulaganje), ali očito nisu bez iznimke zajamčeni u današnjoj Hrvatskoj", kažu u MOL-u. Dodali su i da "predsjednik uprave i izvršni direktor (Hernadi) i dalje ima puno povjerenje odbora MOL grupe" te da se MOL-ova strategija prema Ini neće mijenjati.
Tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović kazao je da se pravomoćna presuda bivšem predsjedniku Vlade može okarakterizirati samo jednom rječju, a to je - veleizdaja. "Veleizdaja, jer su toliko važni nacionalni inetresi zanemareni i prodani da to nije moglo proći bez sudske osude", naglasio je Josipović ističući da su posljedice ozbiljne te da "sasvim sigurno odnosi koji su ustanovljeni, nezakonitim, koruptivnim poslom ne mogu opstati".
Sanader: "Osuđen sam bez dokaza, nisam počinio veleizdaju"
O presudi se iz zatvora, preko svojih odvjetnika, otvorenim pismom oglasio i Sanader, ističući da je osuđen bez dokaza te da nije počinio veleizdaju kada je u pitanju prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u. "Slažem se s predsjednikom Josipovićem kako bi bila riječ o veleizdaji da su upravljačka prava u Ini za mito prepuštena MOL-u. Ali, to je laž, koja u sudskom procesu ničim nije dokazana", ustvrdio je Sanader. Dodao je i da je tu laž plasirao krunski svjedok tužiteljstva Robert Ježić nakon što je četiri mjeseca proveo u zatvoru te tako kupio slobodu i oprost od kaznenog progona.
"Kada bi bilo točno da je on za moj račun primio navodno mito od MOL-a, on bi u tom slučaju bio supočinitelj kojega bi trebalo kazneno goniti. A on je slobodan. Ježić za svoje neistinite tvrdnje nije ponudio nikakve dokaze, ali se nagodio s tadašnjim državnim odvjetnikom da mene lažno tereti za svoju slobodu", naveo je Sanader.
Nakon presude u slučajevima Hypo i Ina-MOL Sanader je, zajedno sa svojom bivšom strankom i nekoliko njenih dužnosnika, nepravomoćno osuđen za izvlačenje državnog novca i punjenje HDZ-ova crnog fonda preko agencije Fimi media. Osim toga sudi mu se i za primanje mita u slučaju Planinska, u očekuju ga i suđenja za zbog optužbi da je bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka poticao da ispod tržišne cijene prodaje struju Diokiju koji je tada bio u vlasništvu Roberta Ježića te šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju.