Više od 80 hrvatskih tvrtki sudjeluje na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u Moskvi

Foto: Hina

VIŠE od 80 hrvatskih tvrtki te više od 120 ruskih sudjelovat će 17. i 18. veljače na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji u Moskvi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, Agencije za investicije te Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije.

"Cilj Rusko-hrvatskoga gospodarskog foruma i investicijske konferencije u Moskvi je omogućiti poslovnim zajednicama Hrvatske i Rusije da, unatoč trenutačnim poteškoćama u poslovanju izazvanim sankcijama EU Rusiji, nastave postojeću gospodarsku suradnju u onim područjima gospodarstva koja nisu obuhvaćena sankcijama i pronađu prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti. Očekujemo da ćemo taj cilj i ostvariti, jer čak i trenutačna situacija otvara brojne nove mogućnosti suradnje, a na gospodarstvenicima s obje strane je da te mogućnosti iskoriste", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji zajedno s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem predvodi hrvatsku gospodarsku delegaciju.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe kako gotovo da nema područja u kojima obje strane nemaju gospodarskog interesa.

"Rusko tržište iznimno je značajno za hrvatske tvrtke i treba ga gledati u kontekstu čitave euroazijske unije, kao i dostupnost tržištima ostalih ZND zemalja. Ne možemo prekriženih ruku čekati da sankcije završe i promatrati sa strane. Moramo sada pomoći hrvatskim tvrtkama koje dugi niz godina posluju na tom tržištu i koje su u to uložile puno truda i sredstava. Jednako tako želimo pripremiti teren za dolazak novih tvrtki, ali i pozvati ruske investitore u Hrvatsku", izjavio je predsjednik HGK.

Unatoč sankcijama EU (uvedenim početkom kolovoza 2014.) robna razmjena prošle je godine iznosila 1,4 milijarde dolara, što je čak 25 posto više nego 2013. godine. Rusija je Hrvatskoj izvezla roba i usluga u vrijednosti od 1,05 milijarda dolara, dok je hrvatska strana ostvarila izvoz od 283 milijuna dolara (rast od 4,5 posto u odnosu na 2013.). Najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu te prehrambene proizvode. Iz Rusije najviše smo uvozili energente i ostale sirovine.